Učenici u školama provode većinu svoga vremena pa potrebno osigurati im ozračje u kojemu će se osjećati sretno i sigurno. Pozitivno ozračje u razredu djeluje na učenike, ali i na samog učitelja. Učenici su tada bolje raspoloženi te s ostatkom razreda i učiteljem uspostavljaju dobru komunikaciju, aktivniji na satu te imaju više zanimanja za gradivo koje se poučava. Uvođenjem cjelodnevne nastave u sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj učenici i učitelji su se našli u jednoj dosad nepoznatoj situaciji.
Svjesni da se u ovakvom načinu provođenja nastave dio učenika bolje snašao, a dio lošije, odlučili su napraviti istraživanje na 268 učenika četvrtih razreda Osnovne škole “Ante Curać-Pinjac” Žrnovo. Istraživali su školu koja je već dio projekta cjelodnevne nastave i onu koja to još nije. Ovim istraživanjem žele prikazati kako na učenike utječe cjelodnevna nastava, koje su pozitivne, a koje negativne strane iste te što bi mijenjali.
Na koje probleme nailaze, na koji način pristupaju ovakvoj nastavi, na kojim se satovima bolje, a na kojima lošije osjećaju, u kakvi su odnosima s drugim učenicima te kako se općenito osjećaju u školskom okruženju.
Ciljevi istraživanja
Primarni cilj ovog istraživanja je prikazati razredno ozračje cjelodnevne nastave i škola koje nisu u programu cjelodnevne nastave
Hipoteza
- Učenici cjelodnevne nastave osjećaju veći pritisak i nezadovoljstvo od učenika koji nisu u cjelodnevnoj nastavi
- Učenici preferiraju IUN, aktivne predmete
- Učenici su preopterećeni
Ispitanici i metode istraživanja
Ispitanici
- Učenici četvrtih razreda koji ne pohađaju cjelodnevnu nastavu
- Učenici četvrtih razreda u cjelodnevnoj nastavi
Metode istraživanja
- upitnik u programu Microsoft Forms
Rezultati
U rad je uključeno 136 učenika četvrtih razreda koji ne pohađaju cjelodnevnu nastavu i 132 učenika četvrtih razreda u cjelodnevnoj nastavi.
Rezultati istraživanja nalaze se u privitku.
