prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Skriva li se FOMO u našim navikama?

FOMO (eng. Fear of Missing Out), ili strah od propuštanja nama važnih događaja, predstavlja relativno nov psihološki fenomen čija je prisutnost značajno porasla s popularnošću i dostupnošću društvenih mreža.

Ove platforme omogućuju neprestano uspoređivanje s drugima, što često dovodi do osjećaja manje vrijednosti i nezadovoljstva vlastitim životom. Fenomen FOMO-a postao je važna tema u istraživanjima mentalnog zdravlja, osobito zbog njegovog snažnog utjecaja na emocionalno stanje i socijalne odnose pojedinaca. Ovaj se utjecaj oslanja na temeljnu ljudsku potrebu za pripadanjem i povezivanjem, no ta se potreba često narušava izlaganjem idealiziranim prikazima života na društvenim mrežama. FOMO se definira kao percepcija prema kojoj drugi uživaju u boljim iskustvima, vode ispunjenije živote ili posjeduju nešto što nama nedostaje. Posebno pogađa mlade, koji su u fazi razvoja identiteta i traženja vlastitog mjesta u društvu, ali prisutan je i među osobama svih dobnih skupina. Strah od propuštanja često vodi do nezadovoljstva, anksioznosti i smanjenog samopoštovanja. Ideali i standardi prikazani na društvenim mrežama dodatno pojačavaju ovaj osjećaj, stvarajući uvjerenje kako vlastiti život nije dovoljno vrijedan ili ispunjen u usporedbi s onim što drugi dijele. Takva iskrivljena percepcija realnosti čini FOMO posebnim izazovom suvremenog društva.

Iako se FOMO često povezuje s modernim društvom, ovaj osjećaj nije nov. Strah od propuštanja može se pratiti kroz povijest, no prvi ga je prepoznao marketinški strateg dr. Dan Herman 1996. godine, koji je svoj prvi akademski rad o ovoj temi objavio 2000. godine u časopisu The Journal of Brand Management. [1] U današnjem su društvu, društvene mreže znatno ubrzale širenje ovog fenomena. Fotografije i objave na platformama poput Instagrama i TikToka često stvaraju dojam savršenog života, čime se povećava rizik od uspoređivanja i osjećaja isključenosti. Brojna istraživanja ukazuju na povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i povećane razine anksioznosti i depresije kod adolescenata. Primjerice, sustavni pregled objavljen u časopisu JMIR Mental Health 2022. godine analizirao je 18 studija i utvrdio umjerenu, ali statistički značajnu povezanost između problematične upotrebe društvenih mreža i simptoma depresije i anksioznosti kod mladih [2] dok je studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health (2023) pokazala kako 48% adolescenata koristi društvene mreže tri ili više sati dnevno te njih 43,7% ima umjerene do teške simptome psihološkog stresa, s većom prevalencijom među djevojkama (54%) nego među mladićima (31%). [3]

FOMO značajno utječe na mentalno i emocionalno zdravlje pojedinca, osobito mladih. Neprestano uspoređivanje s vršnjacima često izaziva osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva, što može dovesti do razvoja anksioznosti, depresije ili čak potaknuti rizična ponašanja. Osjećaj propuštanja može stvoriti pritisak za sudjelovanje u aktivnostima koje nisu u skladu s vlastitim vrijednostima, dodatno narušavajući emocionalnu stabilnost. Ova situacija postaje još složenija kod osoba koje već pate od niskog samopoštovanja ili emocionalnih poremećaja, čineći ih osjetljivijima na negativne učinke FOMO-a.

Prema kliničkoj psihologinji dr. Amy Sullivan, ova stanja mogu postati posebno zabrinjavajuća kada počnu ometati svakodnevne aktivnosti, poput obrazovanja, društvenih odnosa ili obiteljskog života. U takvim slučajevima, FOMO može rezultirati smanjenom produktivnošću, povlačenjem iz društvenih interakcija i osjećajem izolacije, čime dodatno pogoršava emocionalno stanje pojedinca i stvara začarani krug. Istovremeno, dugotrajna izloženost ovakvim stresorima može povećati rizik od razvoja kroničnih zdravstvenih problema, poput anksioznih poremećaja i depresije i narušiti kvalitetu života na osobnoj i profesionalnoj razini. Fizičke manifestacije FOMO-a uključuju napetost, glavobolje, ubrzan rad srca i osjećaj opće nelagode, što može utjecati na sposobnost opuštanja i koncentracije.

Emocionalno, pojedinci se često suočavaju s intruzivnim mislima i negativnim samogovorom, koji mogu dodatno pojačati osjećaj nesigurnosti i bezvrijednosti. Ova kombinacija fizičkih i emocionalnih simptoma čini FOMO ozbiljnim izazovom za mentalno zdravlje, naglašavajući važnost pravovremenog prepoznavanja i upravljanja ovim stanjem kako bi se spriječile dugoročne posljedice.[4]

Prilagodba digitalnog života predstavlja važan korak u smanjenju utjecaja FOMO-a. Iako društvene mreže često potiču osjećaj isključenosti iz važnih događaja, važno je razumjeti kako online sadržaji rijetko odražavaju cjelovitu sliku stvarnosti. Ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i postavljanje jasnih granica, poput vremenskih ograničenja za aplikacije ili povremene „digitalne detoksikacije“, donose priliku za povratak fokusa na stvarni život. Prakticiranje dana bez društvenih mreža ili uvođenje grayscale na uređajima (način rada koji uklanja boje sa zaslona i prikazuje sadržaj u nijansama sive) može pomoći u stvaranju zdravijih digitalnih navika. Istovremeno, stvarni, offline kontakti doprinose jačanju emocionalne stabilnosti. Druženje uživo osigurava jedinstveni osjećaj povezanosti i smanjuje potrebu za traženjem validacije putem društvenih mreža. Organiziranje zajedničkih aktivnosti s obitelji i prijateljima ili jednostavno provođenje vremena u kvalitetnim razgovorima pomaže u izgradnji osjećaja pripadnosti i podrške te značajno umanjuje osjećaj samoće i izolacije. Kombinacija zdravih digitalnih navika i jačanja stvarnih društvenih veza nužna je za postizanje emocionalne ravnoteže te ublažavanje negativnih učinaka FOMO-a.

Iako društvene mreže nude brojne prednosti u pogledu komunikacije i povezivanja, njihov prekomjerni utjecaj može narušiti naš osjećaj zadovoljstva životom. Suočavanje s FOMO-om zahtijeva svjesno promišljanje o vlastitim navikama i odnosu prema tehnologiji. Prilagodba digitalnog života, njegovanje stvarnih društvenih odnosa i razvoj kritičkog pristupa online sadržaju predstavljaju važne korake u ublažavanju negativnih posljedica ovog fenomena. Usmjerenost na ono što istinski obogaćuje svakodnevicu i donosi trajno zadovoljstvo omogućuje emocionalnu stabilnost i kvalitetniji život, ispunjen stvarnim iskustvima i vrijednim vezama.

[1] Herman, D. (2000). Introducing short-term brands: A new branding tool for a new consumer reality. The Journal of Brand Management, 7(5). https://www.researchgate.net/publication/263327722_Introducing_Short-term_Brands_A_New_Branding_Tool_for_a_New_Consumer_Reality

[2] Shannon H, Bush K, Villeneuve PJ, Hellemans KG, Guimond S, Problematic Social Media Use in Adolescents and Young Adults: Systematic Review and Meta-analysis, JMIR Ment Health 2022, https://mental.jmir.org/2022/4/e33450

[3] Mougharbel, F., Chaput, J.-P., Sampasa-Kanyinga, H., Hamilton, H. A., Colman, I., Leatherdale, S. T., & Goldfield, G. S. (2023). Heavy social media use and psychological distress among adolescents: The moderating role of sex, age, and parental support. Frontiers in Public Health, 11. https://doi.org/10.3389/fpubh.2023.1190390

[4] Cleveland Clinic. (n.d.). FOMO Is Real: How the Fear of Missing Out Affects Your Health. 2024, https://health.clevelandclinic.org/understanding-fomo