Tisuće učitelja, gostujućih govornika i učenika iz 102 zemlje postigli su predviđeni cilj od 14 milijuna virtualnih milja. Osim iznimne vrijednosti ove hvalevrijedne akcije za opće obrazovanje, Microsoft za svakih prijeđenih 400 virtualnih milja osigurava sredstva za obrazovne resurse djeci u potrebi.
Tri su načina sudjelovanja u Skype–a–thonu:
- Virtualni govornici:
Putem Skypea, mogu se dovesti stručnjaci iz svih industrija kako bi razgovarali s učenicima. Ovo je odličan način za učionice iz svih predmeta i stupnjeva razreda za stjecanje autentičnih iskustava učenja s vodećim industrijama i stručnjacima.
- Mystery Skype:
Mystery Skype je prilika učenicima za povezivanje s učenicima iz cijelog svijeta. Igranjem igara, učenici postavljaju pitanja „da ili ne“ kako bi pronašli mjesto svojih gostiju. Ovo je sjajan način za primjenu kritičkog razmišljanja u vašoj učionici, kao i vještine suradnje.
- Virtualna putovanja:
Jedan od najboljih načina da cijeli svijet dovedete u vašu učionicu povezivanjem s muzejima kroz virtualne terenske izlete.
Vukovarski gimnazijalci i ove su školske godine bili sudionici ove manifestacije uključivši se u aktivnosti Mystery Skype i Virtual field putovanja. 
Ovom smo prilikom imali mogućnost virtualnog odlaska u Indiju, Egipat ili Yosemitte national park. S učenicima iz DAV Public school iz Indije izmjenjivali smo iskustva o nacionalnoj umjetnosti obaju zemalja.
Budući da je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine, u sklopu projekta „ISA ACTIVITY 2018., International collaborative activity, Virtual Voyage“ vukovarski gimnazijalci organizirali su aktivnost na nacionalnoj razini kojom su učenike, roditelje i nastavnike DAV Public škole, Sreshtha Vihar iz Delhija u Indiji upoznali sa kulturnom baštinom Republike Hrvatske i poučili ih pisanju starog hrvatskog pisma – glagoljice. Putem skype povezivanja provedeno je niz aktivnosti. Na taj smo način, učenicima u Indiji pokazali naše staro hrvatsko pismo glagoljicu i neke od prepoznatljivih nacionalnih arheoloških skulptura kao što je Vučedolska golubica.
Učenici iz DAV Public school imali su predloške sa slovima glagoljice na kojima su ispisivali svoja imena, a imali su priliku obojati Vučedolsku golubicu u izvorne boje. Osim toga, predstavljena je prezentacija pod nazivom “Croatian art”, kojom su učenici upoznati s Vučedolskom kulturom – prapovijesno materijalno i duhovno eneolitsko blago, te simbol grada Vukovara i nezaobilazan detalj svake kuće – Vučedolsku golubicu. 
Govorili su o hrvatskom Apoksiomenu, jednom od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su nekada krasili grčka svetišta i gradove izvađenom iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja.
Prošetali smo Lijepom našom i pokazali zadivljujuće fotografije Dioklecijanove palače u Splitu, uvrštene u UNESCO-v popis svjetske baštine, Arene – amfiteatra kao najpoznatijeg pulskog simbola, jednog od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu, Eufrazijeve bazilike (Eufrazijana) u Poreču koja predstavlja jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju, kao i šibensku katedralu sv. Mihovila izgrađenu u 16. stoljeću.
Indijskim učenicima zadivljujuće je bilo vidjeti jedinstvene morske orgulje u svijetu koje krase Zadarsku rivu proizvodeći prekrasne zvukove gibanjem mora. Osim spomenika kulturne baštine uzduž Jadranske obale, predstavljena je i prekrasna barokna građevina grada Vukovara Dvorac Eltz izgrađena 1781. godine, te velebna katedrala sv. Petra u Đakovu iz 1882. godine.
Sve prezentirano pokazuje kako je kulturna baština tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. 
Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazbu koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. Razvojem tehnologija, digitalni svijet također mijenja način na koji pristupamo baštini.
Sve ovo bilo bi nemoguće i nezamislivo ako se vratimo dvadesetak godina unatrag, kada je Skype prvi puta krenuo u svijet interneta. Nikako ne možemo zaboraviti koliko su teški bili ti počeci. U vrijeme dok je spajanje na internet bilo moguće jedino putem dial up modema i brzina nedostatna za bilo kakav kvalitetan video poziv, u današnje vrijeme uspostavljanjem brzog broadband interneta, te ekspanzijom društvenih mreža i drugih besplatnih načina komunikacije, Skype poprima jednu sasvim drugu dimenziju, jer sve više nastavnika i učenika uključuje Skype u edukativne svrhe izvodeći online pokuse, šećući muzejima u bilo kojem kutku zemaljske kugle, obilazeći nacionalne parkove i sl.
Sat ili dio nastavnog sata izveden putem Skype-a, ako je dobro osmišljen i organiziran, u pravilu postaje beskrajno zabavan i interaktivan. Bogatstvo i dinamika razmijenjenih materijala te komunikacija i interakcija u stvarnom vremenu na različitim lokacijama doprinose poboljšanom iskustvu nastave.
