Pravilna prehrana temelj je zdravlja svakog čovjeka, posebno mladih jer osigurava organizmu potrebne hranjive tvari za rast, razvoj i održavanje energije. Ovakav način prehrane smanjuje rizik od kroničnih bolesti kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, visok krvni tlak i određene vrste raka, te doprinosi poboljšanju zdravlja i kvalitete života.
Nažalost, današnji ubrzani način života često uzrokuje zanemarivanje uravnotežene prehrane. Mladi sve češće posežu za brzim rješenjima poput slatkiša, gaziranih pića i brze hrane. Ove namirnice su privlačne okusom, lako su dostupne, ali mogu uzrokovati ozbiljne posljedice na zdravlje. Iz tog razloga, važno je podići svijest o ovoj problematici, među mladima, ali i njihovim roditeljima i nastavnicima.
Učenice koji pohađaju fakultativnu nastavu iz biosigurnosti i biozaštite u Gimnaziji Vukovar, željele su provjeriti prehrambene navike svojih vršnjaka. Provele su anketu s ciljem da istraže njihovu sklonost konzumaciji hrane bogate šećerima i brze hrane, te procijene njihovu spremnost na sudjelovanje u edukaciji o pravilnoj prehrani i razumijevanje njezine dobrobiti za zdravlje.
Za potrebe istraživačkog rada kreirale su anonimni, online anketni upitnik, napravljen u sustavu Microsoft Forms, a učenicima škole podijeljen je putem društvenih mreža. U ispitivanju je sudjelovalo 176 učenika. Anketu su pripremile učenice Ana Bendra, Iva Ivankiv, Katja Pavličić i Anastasia Đurić, a istraživanje je koordinirala nastavnica Jasminka Bikić.
Uz opća pitanja, npr. kojeg ste spola i dobi, koji razred pohađate, ostala pitanja odnosila su se na samu problematiku. Postavili su pitanje: Koliko često konzumirate zaslađene napitke ( sokove, gazirane napitke)? 33,5 % odgovorilo je da ih konzumira ponekad (2 – 3 puta tjedno), 31,8 % rijetko (jednom tjedno), 29 % svakodnevno, mali postotak odgovorio je nikada. Na pitanje: Koliko često jedete brzu hranu (hamburgere, pizzu, pomfrit)? 72,2 % odgovorilo je rijetko (jednom tjedno), 23,3 % ponekad (2-3 puta tjedno), mali broj odgovora bio je često i nikad. Kvalitetu svoje prehrane 80,7 % ispitanika ocjenjuje kao dobru (mješavina zdravih i manje zdravih namirnica), 9,1 % misli da im je prehrana zadovoljavajuća (slatkiši i brza hrana), 7,4 % izvrsna (s puno voća i povrća, manje prerađene hrane) i manji postotak smatra da im je prehrana loša (uglavnom prerađena hrana, zaslađeni napitci). Zabrinjavajuća je činjenica da 35,8 % učenika navodi da svakodnevno konzumira slatkiše (čokolade, grickalice, kolače), 43,8 % ponekad (2-3 puta tjedno), 18,3 % rijetko (jednom tjedno), i vrlo mali postotak navodi nikad kao svoj odgovor.
Veliki broj učenika, njih 46 %, tijekom obroka gledaju TV, igraju igrice ili koriste mobitel. Ova praksa nije povoljna za zdravlje jer odvlači pažnju od hrane i može dovesti do prejedanja ili smanjene svijesti o količini i kvaliteti konzumirane hrane. Iako se veliki broj učenika (35,2 %) izjasnio da nikada ne čitaju oznake na prehrambenim proizvodima, čak 96,6 % njih svjesno je negativnih posljedica prekomjernog unosa šećera i nezdrave hrane, što ukazuje na razliku između njihove svijesti i praktičnog ponašanja. Na pitanje što ih motivira da jedu zdravije, čak 62,5 % učenika kao motivaciju navelo je izgled i fizičku aktivnost, dok je 29 % istaknulo zdravlje i opću dobrobit. Manji broj navodi informacije o prehrani.
Učenici su istaknuli da su rijetko informirani o prehrambenim navikama kroz školske aktivnosti.
48,3 % navodi da ponekad dobivaju informacije o pravilnoj prehrani u školi, 35,8 % rijetko, 12,5 % nikad, i mali postotak uvijek. Pristup školske zajednice prema promoviranju pravilne prehrane ocjenjuju kao prosječan, što ukazuje na potrebu za intenzivnijim edukativnim programima i boljom podrškom u školskom okruženju. Pitali smo ih Jesu li spremni sudjelovati u radionicama o zdravoj prehrani? Odgovori učenika bili su neočekivani, jer je gotovo jednaki broj njih spreman sudjelovati u radionicama o zdravoj prehrani (51,1 %), dok ih 48,9 % ne pokazuje interes za takve aktivnosti.
Rezultate istraživanja, u školi su predstavile učenice Lana Vidaković i Marija Sič, povodom Svjetskog dana šećerne bolesti. Predavanje je imalo za cilj potaknuti učenike i djelatnike škole na promišljanje o vlastitim prehrambenim navikama i važnosti smanjenja unosa šećera.
Učenice Ema Kumer i Anamaria Kršić provele su edukativne aktivnosti, u periodu od 19. studenog do 4. prosinca, u svim razredima. Na taj način su učenici dobili informacije o štetnosti prekomjernog unosa šećera i brze hrane, te su potaknuti da stečena znanja primjenjuju u svakodnevnom životu.
Aktivnosti vezane uz edukaciju učenika nastavljamo i dalje. Priključili su se projektu „Preventia“ koji provodi Centar za edukaciju i informiranje potrošača. Cilj projekta je kroz stručne programe educirati sudionike o skrivenim opasnostima pakiranja prehrambenih proizvoda i unosu šećera. Učenike je potrebno kontinuirano podučavati kako bi usvojili navike koje doprinose njihovom zdravlju i dobrobiti kroz cijeli život.
