Izvanučionička nastava, brojnim aktivnostima, kod učenika potiče se i osnažuje ljubav prema mjestu stanovanja. Na taj ga način najbolje upoznaju. Projektnim aktivnostima, na samim lokalitetima, razvija se svijesti o važnosti očuvanja kulturnih znamenitosti grada Solina koji obiluje bogatom poviješću.
Nakon što su obišli kulturno-povijesne znamenitosti u blizini središta grada, učenici su, sredinom mjeseca ožujka, u pratnji učiteljice i pedagoginje posjetili lokalitet stare Salone. Posjet su isplanirali u suradnji s muzejskim pedagogom Arheološkog muzeja. U sklopu razgleda lokaliteta stare Salone dogovorena je radionica Mali detektivi jer se aktivnim sudjelovanjem najbolje uči. U dogovoreno vrijeme dočekale su ih dvije studentice s odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Učenici su pozorno slušali predavanje studentica. Zahvaljujući interaktivnom predavanju i radionici naučili su puno o Saloni. Pred samim ulazom, na panou, nalazi se velika karta Salone s kazalom pojmova i važnih lokaliteta. Karta im je poslužila da se što bolje orijentiraju u prostoru i povežu priču muzejskih pedagoginja s vizualnim.
Naziv grada Solina potječe od latiniziranog naziva Salona, a korijene ima u ilirskom nazivu. To se ime prvi put spominje 119. godine prije Krista, za vrijeme rata Ilira i Rimljana. Ipak, ime Salona najviše je poznato po staroj rimskoj provinciji. Smatra se da je car Dioklecijan rođen u njezinoj blizini, a svi znamo da je on zaslužan za izgradnju poznate palače u Splitu.
Splićani slave praznik svetog Duje koji je bio biskup Salone u doba cara Dioklecijana. Ubijen je za vrijeme Dioklecijanovih progona kršćana u amfiteatru stare Salone, a pokopan je na groblju poznatom po nazivu Manastirine. Kasnije su njegove relikvije prenesene u Dioklecijanov muzej, koji je preuređen u katedralu.
Učenici su, tijekom obilaska Salone, posjetili i vidjeli ostatke velikog amfiteatara u kojem su se održavale borbe gladijatora. Saznali su da je pokojni don Frane Bulić najzaslužnija osoba za Salonu kakvu danas znamo. Osim što je bio svećenik, bio je ugledni hrvatski arheolog i povjesničar. Na otoku u Solinu otkrio je sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine i pročitao oštećeni grobni natpis. Učenici su bili ponosni jer upravo njihova škola nosi ime kraljice Jelene. Posjetili su sarkofag u kojem je pokopan don Frane Bulić.
Nakon što su obišli Salonu, učenici su sudjelovali u arheološkoj radionici Budi mali arheolog. Muzejske pedagoginje dale su im arheološki alat kojim su u pijesku, laganim pokretima, tražili antičke predmete pazeći da ih ne oštete. Podijelili su se u dvije grupe i tragali za vrijednim predmetima. Cilj je bio pronaći i iskopati što više predmeta. Trebali su zabilježiti što više podataka o njima. Pronašli su ručke amfora, zlatnike s likom cara Dioklecijana, lanterne… Tijekom radionice primijenili su stečena znanja istraživanjem simulacije arheološke sonde pomoću primjerenih alata. Pronađene predmete (replike antičkih predmeta) nacrtali su, zabilježili i opisali te ih predstavili jedni drugima. Jedna grupa bila je uspješnija. Pronašla je čak jedanaest predmeta, a druga devet. Nakon toga uslijedio je odmor malih arheologa u predivnom vrtu Tusculuma.
Kad su se vratili u školske klupe, zajednički su stvarali slikopriče s tematikom Salone i prisjetili se riječi mjesnog govora. Razveselio ih je zadatak u kojem su trebali nacrtati prizore koji su ih u Saloni najviše dojmili. Tko zna, možda su dobili i novog arheologa.
