Sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća u doba hladnoga rata, povezivanjem računalnih mreža širom svijeta, nastala je globalna mreža pod nazivom Internet. Nastankom TCP/IP protokola omogućena je brza razmjena podataka kakvu danas koristimo. Gotovo nitko nije mogao predvidjeti kako će brzi razvoj ove mreže promijeniti ne samo osoban stav ljudi prema internetu već i samo društvo. Masovna uporaba elektronske razmjene informacija, približavanje digitalnim tehnologijama, povećanje korištenja interneta, otvaranje telekomunikacijskih tržišta i umjetna inteligencija, ljudsku su svakodnevicu vezali uz uporabu interneta i njegovih resursa a današnje društvo postalo je informatičko društvo. Eric Schmidt jednom je prilikom izjavio “Internet je prva stvar koju je čovječanstvo izmislilo, a da je ne razumije, te najveći eksperiment u anarhiji koji smo ikada imali.”
Danas u svijetu postoje stotine komunikacijskih servisa s različitim odredbama, od kojih neki dopuštaju neposrednu komunikaciju između dvije ili više osoba, iskazivanje mišljenja o zadanoj temi, objavljivanje različitih stavova i mogućnost njihova komentiranja, objavljivanje osobnih slika kao načina komuniciranja… Gotovo da ne postoji osoba u svijetu koja nema svoj profil na barem jednoj od mnogobrojnih društvenih mreža a sve je više djece u sve mlađoj dobi koja postaju ovisna o internetu, resursima zabave, komunikacije ili informacijama koje nudi. Zbog brzog napretka tehnologije i modernog načina života, sve se više govori o ovisnosti o internetu koja predstavlja ovisnost novog doba. Ovisnost o internetu danas najčešće predstavlja ovisnost o društvenim mrežama a upravo su djeca i adolescenti najrizičnija skupina. Komunikaciju na primarnoj razini zamijenili su onom neposrednom što u pitanje dovodi samo opstojanje ljudskog društva, u kojemu kao nikada do sada individualnost nije bila toliko izražena. Komunikacija je bitna odrednica ljudskog društva te ona kao takva nikada neće u potpunosti nestati ali značajan je uvid da se drastično izmijenila s dolaskom novoga, informatičkog doba. Razvoj virtualnih društvenih medija omogućio je brzo širenje informacija te interakciju između korisnika i zajednice a korisnici su ti koji biraju koje će informacije o sebi objaviti, kao i tko ih može vidjeti te koliko vremena će odvojiti za aktivnosti u virtualnom okruženju. Razumno je korištenje ono koje ne opterećuje i ne ometa u važnim aktivnostima. Istraživanja pokazuju da je korištenje društvenih medija i digitalne tehnologije iznad određene mjere povezano s depresijom i anksioznošću. Online druženja ne razvijaju umijeće ophođenja u stvarnom životu i upravo ta ograničenost odnosno sigurnost iza zaslona nekog uređaja vrlo lako može dovesti do depresije i osamljenosti. Stoga je važno smanjiti emocionalnu vezanost za društvene medije.
U mjesecu borbe protiv ovisnosti koja se svake godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca, provedeno je istraživanje među učenicima vukovarske gimnazije o navikama učenika po pitanju korištenja društvenih mreža. Rezultati istraživanja prezentirani su u sklopu aktivnosti koje su se provodile na Dan sigurnijeg interneta 2023. Istraživanje su proveli učenici trećeg razreda koji osim što su osmislili, prikupili i obradili podatke, konstruirali su, proširili i restrukturirali vlastito znanje o korištenju društvenih mreža, te razvili istraživačke vještine jačajući vlastito razumijevanje procesa znanosti i znanstvenih spoznaja. Kao instrument istraživanja korišten je anonimni anketni upitnik sa 17 pitanja. Anketni online upitnik napravljen je u sustavu Microsoft Forms i učenicima je podijeljen upravo putem društvenih mreža. Aktivnost su koordinirale profesorice Jasminka Bikić i Sanja Pavlović Šijanović.
U upitniku je sudjelovalo 207 učenika, 42 % mladića i 58 % djevojka, od kojih 24 % učenika prvih razreda, 35 % učenika drugih razreda, 16 % učenika trećih razreda i 25 % učenika završnog, četvrtog razreda srednje škole. Svi učenici imaju aktivne profile na najmanje jednoj društvenoj mreži, pri čemu čak 95 % učenika ima profil na Instagramu, 79 % na Snapchatu i TikToku, 53 % na Facebooku a najmanje njih, 30 % ima aktivan profil na Twitteru. Društvene su im mreže postavljene na svim uređajima (računalima i mobilnim uređajima) a svi ih redovito koriste na mobilnim uređajima.
Na pitanje: Koliko često posjećujete društvene mreže? 74 % učenika odgovorilo je više puta u jednom satu, 22 % jednom u satu i svega 4 % jednom u danu. 70 % učenika posjećuje svoje profile za društveno umrežavanje bez osobite svrhe i cilja na umu, a najčešće to čine kako bi pratili poznate osobe i kako bi čitali vijesti, potom provjeravaju lokaciju svojih prijatelja, igraju igrice i ažuriraju profil. Zanimljivo je da je čak 83 % učenika odgovorilo kako nikada nisu rekli “NE” nekoj obiteljskoj obavezi/događanju ali je čak 6 7% zanemarilo školske obaveze zbog društvenih mreža. Više od polovice učenika, njih 52 % ostaje budno do kasno u noć ili ustaje u ranim jutarnjim satima kako bi provelo što više vremena na društvenim mrežama. Bez obzira na vrijeme utrošeno na društvene mreže, 85 % učenika više voli komunicirati uživo, licem u lice sa svojim prijateljima nego online. 25 % učenika ima više online prijatelja nego prijatelja u stvarnom životu a 55 % postaje ljuto ili frustrirano kada neka od društvenih mreža ne radi.
Na pitanje: Koliko često ste koristili društvene mreže unatoč činjenici da su vam ih roditelji ili učitelj zabranili?, svega 23 % odgovorilo je nikada, dok su ostali učenici odabrali opcije rijetko 19 %, ponekad 27 %, često 19 % i gotovo uvijek 13 %. Na pitanje: Koliko često ste u posljednjih godinu dana koristili društvene mreže kako biste zaboravili na osobne probleme? Samo 12 % odgovorilo je nikada a čak 31 % odgovorilo je gotovo uvijek, dok je na pitanje Koliko ste često u posljednjih godinu dana toliko često koristili društvene mreže da je to imalo negativan utjecaj na vaše učenje? 12 % učenika odgovorilo nikada, a 29 % ponekad, dok je odgovor gotovo uvijek odabralo 16 % a često 19 %, za odgovor rijetko odlučilo se 24 %. Gotovo identičan postotak, pojavio se i kao odgovor na pitanje: Koliko često se u proteklih godinu dana javila potreba za sve većim i češćim korištenjem društvenih mreža? 58 % učenika smatra da njihovo korištenje društvenih mreža ne utječe negativno na odnose u obitelji, a na posljednje pitanje Jeste li iznenađeni koliko vremena trošite na društvene mreže? 53 % učenika je odgovorilo potvrdno. (rezultati ankete vukovarskih gimnazijalaca dostupni su u eKnjizi Ovisnost o društvenim mrežama)
Analizom i usporedbom različitih odgovora uočeno je da dnevna rutina učenika uključuje korištenje društvenih mreža tijekom dana, netom prije spavanje i kao prvu radnju buđenja i to smatraju normalnom radnjom. Ne smatraju se ovisnima o društvenim mrežama, iako 70 % njih posjećuje svoje profile za društveno umrežavanje bez osobite svrhe i cilja na umu a čak ih je 67 % zanemarilo školske obaveze zbog društvenih mreža. Svi učenici koriste pametne telefone i društvene mreže za interakciju s drugim ljudima a ohrabrujuće je što 85 % učenika više voli komunicirati u živo, licem u lice sa svojim prijateljima nego online i što 75 % učenika ima više prijatelja u stvarnom životu nego online prijatelja.
Nije tajna da su platforme društvenih medija namjerno osmišljene kako bi zadržale pažnju korisnika što je dulje moguće, a zabrinutost da djeca i mladi danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva, opravdana je. Stoga je iznimno važno kontinuirano razgovarati s djecom i mladima o životu s druge strane ekrana kako bi stjecali zdravije navike kada je riječ o društvenim mrežama. Provođenje ankete i predstavljanje rezultata upravo je imalo za cilj osvijestiti utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i potencijalnu mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu. Zajedničkim edukativnim i preventivnim djelovanjem možemo i moramo stvarati sigurno online okruženje kao preduvjet zdravom razvoju i odrastanju djece i mladih.
