Trogodišnje istraživanje objavljeno u stručnom časopisu “New Scientist” otkrilo je da je bilo više oboljelih među djecom čiji su roditelji patili od anksioznosti ili depresije.
U istraživanju je pokazano kako roditelji pod stresom nerijetko prenose svoju zabrinutost i nervozu na svoju okolinu. Takva djeca su sklonija problematičnom ponašanju pogotovo u pubertetu, a dokazano češće imaju i različite zdravstvene poremećaje.
Također je utvrđeno da prisutnost stresa kod roditelja utječe na aktivnost imunološkog sustava djece. Već je dugo poznato da osobe izložene stresu doživljavaju promjene imunološkog sustava koje ih čine podložnijima infekcijama i drugim bolestima.
Troje od četvero tinejdžera u svijetu te 83 posto mladih Hrvata pati zbog pritiska odraslih, a 51 posto ispitanika je pod stresom jer misle da moraju ispuniti očekivanja prijatelja. Hrvatski tinejdžeri su na visokom sedmome mjestu svjetske ljestvice mladih pod stresom, pokazuje istraživanje koje je proveo GfK Roper Reports Worldwide. Stres nazivaju bolesti današnjice jer oslabljuje imunološki sustav, izazivajući bolesti čitavog organizma, uključujući i rak, a stručnjaci su ustanovili da šteti i djeci. Zbog dugotrajnog stresa i trauma u djece najviše stradavaju centri u mozgu, koji upravljaju pamćenjem i emocijama. To dovodi do slabije tolerancije na stres u kasnijoj dobi te češću tjeskobu i depresiju. Osim psihičkog zdravlja stres u mladih može izazvati i napadaje astme. Promjene raspoloženja, nesanica ili mokrenje u krevet mogu biti pokazatelj dječjeg stresa, a često ih prate glavobolja i bolovi u želudcu.
