Sve novosti test - Portal za škole

Sydneyska Opera i Velika oceanska cesta

06.11.2011. | Učenički navigator

Našu pretposljednju potragu za čudima i znamenitostima koje su izradili ljudi širom svijeta nastavljamo u dalekoj Australiji. Na ovom putovanju prvo ćemo se upoznati sa zgradom Sydneyske Opere koju s pravom danas mnogi smatraju jednom od najljepših građevina 20. stoljeća. Nakon Sydneyske Opere slijedi predstavljanje Velike oceanske ceste (eng. The Great Ocean Road) – jedne od najimpresivnijih cesta na svijetu – koja iza svakog zavoja putniku otkriva zadivljujuće prirodne pejzaže jugoistočne australske obale. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovom putovanju širom svijeta!

Gibanje oceana

02.11.2011. | Učenički navigator

Gibanje oceana uzrokuju razne sile. One su povezane s okretanjem Zemlje, vjetrovima, Sunčevom i Mjesečevom gravitacijom, podzemnim potresima pa i nejednoličnim zagrijavanjem Zemlje Sunčevim zrakama, zbog čega su neki dijelovi oceana topliji a drugi hladniji. Najuočljivija pojava kod mora je njegovo neprekidno gibanje. Valovi se stalno valjaju i udaraju u obalu. U najvećem dijelu svijeta morska plima i oseka izmjenjuju se u pravilu dvaput dnevno.

Sakupljanje i konzumiranje gljiva

26.10.2011. | Pametno i korisno

Gljive su definitivno najrasprostranjeniji živući organizmi na zemlji. Ima ih gotovo milion vrsta, a prvi tekstovi o gljivama datiraju još od doba Aristotela, dakle prije više od dva tisućljeća. Opjevane su u mnogim lirskim i proznim djelima još od starog Rima, a također su bile tema mnogobrojnim likovnim umjetnicima.

I slijepa djeca mogu učiti matematiku

25.10.2011. | Pametno i korisno

Susan Osterhaus, vodeća svjetska stručnjakinja u radu na matematici sa slijepom i slabovidnom djecom podijelit će ove srijede na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru svoja znanja sa studentima Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, ali i svim drugim zainteresiranim stručnjacima ili roditeljima.

Mikroorganizmi

25.10.2011. | Učenički navigator

Mikroorganizmi su oblik života koji je obično previše sitan da bi ga ljudsko oko moglo vidjeti. Najpoznatiji mikroorganizmi su praživotinje, bakterije i virusi. Neki mikroorganizmi su štetni, ali mnogi su i korisni. Bez mikroorganizama život kakav poznajemo ne bi mogao postojati.

Onečišćenje slatkih voda

21.10.2011. | Učenički navigator

Govorimo li o onečišćenju slatkih voda mislimo na onečišćenu vodu kanala, potoka i rijeka, nizvodno sve do područja miješanja sa slanim vodama. Često su onečišćene i zatvorene slatkovodne površine: bare, jezera, pa čak i ljudske tvorevine kao što su velika spremišta vode. Onečišćenje slatkih voda uglavnom nije lako uočiti jer je većina zagađivača otopljena u vodi.

Priča o vitaminima – Vitamin C

18.10.2011. | Pametno i korisno

Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.

Kako leti zračni brod?

14.10.2011. | Pametno i korisno

Zračni brod je posebna vrsta zrakoplova koji se održava u zraku zbog aerostatičkog uzgona. Lakši je od zraka za razliku od drugih zrakoplova koji su teži od zraka i u zraku se održavaju na drugi način, uzgonom na krila. Za razliku od balona i mongolfijera, vretenasti oblik zračnih brodova omogućuje im da u letu iskoriste i aerodinamičko načelo uzgona, koji nastaje zbog činjenice da zrak struji brže iznad, nego ispod predmeta koji je u pokretu u zraku.

Oko, uho, nos

13.10.2011. | Učenički navigator

Oči stvaraju osjetilo vida. One primaju zrake svjetlosti, sabiru ih i tako stvaraju sliku, pa tu sliku zatim pretvaraju u struju milijardi živčanih impulsa koji putuju u mozak. Te impulse zatim interpretiraju različiti dijelovi mozga, ali se oni napokon opet udružuju i stvaraju detaljnu, trodimenzionalnu sliku u boji – ono što napokon „vidimo“.

Kako je nastao suvremeni ples i balet?

05.10.2011. | Pametno i korisno

Balet je kombinacija glazbe, plesa i pantomime s propisanim koracima i tehnikama. Iz njega se kao slobodniji i prirodniji oblik razvio suvremeni ples. U baletu postoji 5 osnovnih položaja ruku i 5 položaja stopala, dok kod suvremenog plesa postoji bezbroj položaja ruku i stopala. Potkraj 19. stoljeća Isadora Duncan i Loie Fuller osjetile su da su baletni pokreti neprirodni pa su razvile nov, slobodniji stil.

Postavke pristupačnosti