Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). Ovogodišnja je tema sloboda i knjiga kao prostor slobode.
Na svečanome otvorenju Noći knjige Vanja Jurilj iz Hrvatske udruge školskih knjižničara proglasila je pobjednike nagradnoga natječaja za osnovne i srednje škole I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, koji je u suradnji s organizatorima manifestacije organizirala upravo Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na Natječaj je od 14. ožujka do 11. travnja pristiglo 127 literarnih i 40 kreativnih radova iz svih hrvatskih županija.
Najbolji su literarni radovi Neću reć Stipe Bartulovića, učenika 4. razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga, Knjige su sloboda Petre Petelin, učenice 8. razreda Osnovne škole Ivana Zajca iz Rijeke i Znam što je sloboda Tereze Klečina, učenice 4. razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru.
Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu predstavila je najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je pokazalo da je u prethodnih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo svega 42 posto građana Hrvatske, što je tri posto manje u odnosu na prošlu godinu i čak sedam posto manje u odnosu na 2020. godinu.
Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (48 posto), visokoobrazovane osobe (70 posto) te osobe koje žive u Zagrebu ili okolici (52 posto) i čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (61 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), zatim publicistika (30 posto) i stručne knjige (29 posto), a najmanje knjige iz područja umjetnosti (8 posto) i stripovi (7 posto).
Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (43 posto). Knjige kupuje 36 posto građana, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, a 21 posto građana knjigu dobiva na dar.
U posljednja tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako i kupovina knjiga bilježi blagi pad u odnosu na posljednje četiri godine kada je postotak građana koji su kupovali knjige bio iznad 20 posto. Češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe (38 posto), osobe u dobi od 26 do 35 godina (32 posto) te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (35 posto).
Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama. Blagi trend rasta bilježi kupovina na internetu, a istodobno lagani trend pada bilježi kupovina na kiosku. Online akcije poticaj su za kupovinu knjiga za 14 posto građana.
Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog nekupovanja knjiga (54 posto). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (65 posto), mladi u dobi između 16 i 25 godina (61 posto) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 posto). Broj građana koji ne kupuju knjige jer ih ne zanimaju porastao je u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 43 posto. Druga dva najčešća razloga nekupovanja knjiga su posudba u knjižnici (16 posto) te financije (17 posto).
Sadržaje na internetu čita 70 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 do 55 godina (više od 88 posto) te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (90 posto). Najčešće se čitaju dnevne novine (54 posto), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (25 posto).
Svega osam posto građana čita e-knjige, i to najčešće građani u dobi od 16 do 25 godina, a e-knjigu kupuje dva posto populacije Republike Hrvatske.
Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 21 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Predstavljanja knjiga zanimljiva su pak za 15 posto građana.
Zanimljivi su i podatci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime, čak 72 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 74 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.
Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika te u razdoblju od 1. do 18. ožujka ove godine.
Noć knjige odvijat će se širom Hrvatske do 25. travnja. Tijekom tih četiriju dana u više od 250 gradova i mjesta održava se više od 1200 programa i akcija koji su se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vratili u stvarni. Svi programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije Noći knjige.
