NSK se postavila kao jedan od glavnih partnera u realizaciji ciljeva novoga Zakona o knjižnicama i glavni je partner u realizaciji velikog projekta digitalizacije kulturne baštine za koji je osigurano više od 40 milijuna kuna iz EU sredstava.
Korisnici prepoznaju nove aktivnosti te NSK bilježi izuzetno intenzivan porast dolazaka na razne digitalne portale, ističe. Tako je prošle godine zabilježeno više od devet milijuna pregleda digitalnog sadržaja, dok digitalna zbirka Croatica također bilježi znatan rast te je prošle godine povećana za više od 30.000 jedinica.
Tako je krajem 2019. sadržavala ukupno 117.235 objavljenih jedinica građe s gotovo 150.000 zapisa metapodataka. Rad NSK kroz 2019. godinu nastavio je rasti te tako sada broji 15.000 aktivnih korisniika koji su u čitaonicama NSK za učenje i rad koristili 107.000 jedinica građe razne vrste.
Uz brojne projekte i aktivnosti, proslavljene su i dvije velike obljetnice – 100 godina od osnutka Grafičke zbirke te 200 godina od rođenja Vatroslava Lisinskog. U knjižnični fond uvrštena je ostavština književnika i svjetski priznatog nadrealista Radovana Ivšića, koja je dopremljena iz Pariza, te je upotpunjena ostavština dr. Ive Pilara.
Dan najveće i najstarije hrvatske knjižnice obilježava se u spomen na dan kada je 1483. otisnut “Misal po zakonu rimskoga dvora” – prva hrvatska tiskana knjiga i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom, a ujedno i jedno od najvrjednijih djela hrvatske kulture koje NSK čuva. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu.
