Vukovarski gimnazijalci integriranom su nastavom, statične i linearne teorijske sadržaje, uporabom multimedije pretvarali u dinamične poveznice pri čemu su korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije ostvarivali istraživački utemeljeno učenje i kolaboraciju. Rezultat ovih aktivnosti iznjedrio je niz zabavnih, interaktivnih, multimedijskih edukativnih priča na temu učenja. Danas multimedija predstavlja nezaobilazan segment sustavnog i cjeloživotnog obrazovanja.
Pogledamo li kroz povijest, vidimo da sustavno obrazovanje potječe još od antičkih vremena: Rimljani su otvorili škole, Egipćani sagradili Kraljevsku knjižnicu u Aleksandriji dok su kroz srednji vijek osnivana prva sveučilišta u kojima se znanje prenosilo frontalnim predavanjima. Renesansa je donijela razvoj humanističkih znanosti a moderno obrazovanje 21.stoljeća obilježila je računalna i mobilna tehnologija kao podloga za otvorene obrazovne resurse i nove oblike online, multimedijskog učenja.
Iako su od spiljskih grafita kao prvih pisanih znakova, preko tiskarskog stroja i prvog računala koje je svojom površinom gotovo ispunjavao cijelu prostoriju, pa do prvih osobnih i prijenosnih računala, prošli milijuni godina, odgovorno možemo ustvrditi da je čovjekova neograničena sposobnost omogućila njegov neprekidan razvoj i napredovanje kroz ere i samim time dolazak do današnje, posljednje velike epohe – modernoga vremena.
Moderno vrijeme donijelo je i moderno obrazovanje koje je obilježilo pitanje traženja novih principa učenja kako bi se što brže, jednostavnije, ali i efikasnije došlo do primarna cilja – obrazovanja mladih. Moderno obrazovanje pretpostavlja proces kontinuiranog učenja koje se odvija tijekom cijeloga života. Multimedija je zauzela vrlo važnu ulogu u procesu učenja, i samim tim postala je važan aspekt našeg obrazovanja i stjecanja znanja kombiniranjem različitih komponenata u jednu smislenu, korisnu i dinamičnu cjelinu.
Multimedija je način prezentacije sadržaja uz pomoć računala spajanjem različitih medija u jednu zajedničku smislenu cjelinu s ciljem prenošenja informacije ili poruke. Ona je, informacija prezentirana ili spremljena kao kombinacija osnovnih komponenata: teksta, grafike, zvuka, animacije i videa. Tekst je skup slova koja smišljeno uporabljena odašilju određenu poruku, ali je statičan i pravocrtan (linearan). Moderne računalne tehnologije, kao što ih rabi web, koriste poveznice odnosno dio teksta koji se može aktivirati klikom miša kako bi se ostvarila veza između nekoliko multimedijskih sadržaja. Grafika je važna za vizualni dojam multimedijske aplikacije. Grafika podrazumijeva upotrebu bitmapa ili vektorskih grafike. Bitmape sadrže foto-realistične slike i upotrebljavaju se za kompleksne crteže sa mnoštvom preciznih detalja, dok se vektorska grafika upotrebljava za matematičke izraze sa koordinatama, duljinama, kutovima (crte, pravokutnici, poligoni, kružnice…). Dinamički sadržaji, popraćeni zvukom, mogu biti vrlo impresivni i na taj način značajno istaknuti dijelove sadržaja. Animacija podrazumijeva niz crteža (10-50 slika u sekundi) koji se brzo izmjenjuju, time dolazi do kvalitetne optičke iluzije kretanja zahvaljujući tromosti našega oka. Video kao najzanimljiviji dinamički multimedijski sadržaj predstavlja niz slika načinjen i prezentiran posebnim uređajima uz dodatak zvučnih dijelova kako bi pridonio osjećaju realnosti.
Kombiniranjem svih ovih komponenti, vukovarski su gimnazijalci izrađivali video uratke, prezentacije, kvizove, plakate, stripove, umne mape, promidžbene letke i brošure, pri čemu su prema vlastitim sklonostima birali formu kojom će se izraziti dok je sadržaj bio posvećen temi učenja i važnosti cjeloživotnog učenja. Kako su učenici predstavili multimediju možete vidjeti putem poveznice: https://bit.ly/357VCWi
Svima nam je jasno da sama pisana riječ u procesu učenja ne znači puno, ali ona popraćena grafikom, zvukom, animacijom ili videom lakše se pamti i ostaje usvojena. Uz to, takav pristup bolje privlači pozornost, veća je razina interesa, motivacije i zadovoljstva učenika, omogućeno je potpunije razumijevanje sadržaja te se povećava mogućnost primjene u novim situacijama.
Danas djeca odrastaju i uče u medijskom okruženju, mediji su dio njihove svakodnevnice i djeca ih rabe od najranije dobi. Internet kao najinovativniji i u današnje doba najrasprostranjeniji oblik društvenoga medija, svojom brzinom, aktualnošću i mnoštvom online knjižnica i edukativnih materijala uvelike olakšava učenje i omogućuje brzu i jednostavnu komunikaciju s velikim brojem ljudi. Internet je multimedijski planetarni medij sa neograničenim resursima za učenje i velikim mogućnostima za individualnu i grupnu interakciju. Vukovarski gimnazijalci interakciju i kolaboraciju u online okruženju ostvarivali su putem jedinstvenog mjesta za suradnju i stvaranje – Microsoft Teams-a.
Mladi ljudi odrastaju s tehnologijom kao sastavnim dijelom svakodnevnice, i stoga bi škole trebale što veću pozornost usmjeriti ka njihovu osposobljavanju u korištenju niza novih multimedijalnih alata i sadržaja ali i razvijanju navika kritičkog istraživanja, propitivanja u svrhu aktivnog sudjelovanja u procesu usvajanja novih sadržaja i njihove primjene u stvarnom životu. Nastavnik je neosporno ključni čimbenik koji će iskoristiti sve prednosti tradicionalne učionice ali isto tako usmjeriti i poučiti učenike o sadržajima i pravilnom načinu korištenja multimedijalnih alata i sadržaja uporabom suvremenih tehnoloških dostignuća. Cjeloživotno obrazovanje mora biti ključan čimbenik 21. stoljeća, jer se njime obrazovanje utemeljuje kao učeće društvo koje omogućava učenje i cjeloviti razvoj talenata svakog pojedinca tijekom cijelog životnog vijeka.
