Termoregulacija
Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija. Ljudsko tijelo ima razne metode za održavanje unutarnje tjelesne temperature na normalnoj razini od oko 37 °C, kao što su – ovisno o temperaturi okoliša – sužavanje i širenje krvnih žila, znojenje, drhtavica, pojačan osjet žeđi te neki drugi mehanizmi prilagodbe. Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija. Tijekom ljetnih dana suočavamo se s ekstremno visokim temperaturama zraka, a situacija je još nepovoljnija ako ne puše vjetar te ako je vlažnost zraka visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se organizam brani od visokih temperatura.
Reakcija organizma na vrućine
Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do kolapsa (nesvjestice).
Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti.
U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagirati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade (najbolje obične hladne vode, a u slučaju izraženijeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem i pijenjem zasoljene vode ili drugih izotoničnih napitaka). Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam, no ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.
Toplinski udar
Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.
U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplinskog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Simptomi toplotnog udara su sljedeći:
- tjelesna temperatura iznad 40 °C
- jaka glavobolja
- nesvjestica
- smušenost
- crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
- mučnina i povraćanje
- grčevi
- ubrzan rad srca
- ubrzano i plitko disanje.
Potrebno je reagirati brzo jer neliječeni toplinski udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Toplinski udar zahtijeva liječničku intervenciju, stoga je potrebno odmah pozvati liječnika. U međuvremenu se odmah mora pružiti pomoć oboljeloj osobi – morate je ohladiti. Oboljelu osobu treba unijeti u klimatizirani prostor te po potrebi skiniti s nje suvišnu odjeću. Ako postoji ta mogućnost, oboljelu osobu je potrebno otuširati u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, treba piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, treba ju postaviti u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Nadalje, treba pratiti tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastaviti hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.
Prevencija pojave simptoma
Za vrijeme ljetnih vrućina najbolje je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama. Koliko situacija dopušta, dane kada vladaju velike vrućine treba provoditi što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatiziranim prostorima. Treba se odijevati lagano, a po mogućnosti na glavi nositi kapu ili šešir, piti dovoljno tekućine kako bi izbjegli dehidraciju – bilo bi idealno sa sobom uvijek nositi bočicu s vodom. Osim toga, treba pripaziti i na prehranu; ljeto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci trebaju biti manji. Ako je moguće, treba izbjegavati teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizirani.
Uz malo pažnje može se izbjeći većina neugodnosti koje ljeto sa sobom donosi.
Članak je preuzet s portala Pliva zdravlje.
