Za vrijeme šestodnevnoga stručnog usavršavanja pod nazivom “A School for tomorrow – how Finland is preparing for the future“, koje je organizirao Atempo iz Graza, imala je priliku slušati predavanja o finskom školskom sustavu te posjetiti jednu osnovnu školu “Veromäen Koulu” u Vantaai i najveću internacionalnu dvojezičnu školu u Finskoj “The French – Finnish School of Helsinki”.
Iako sami finski nastavnici ne vide tajne uspjeha i iznenađeni su tolikim interesom za njihov sustav obrazovanja ipak je ona za vrijeme boravka u školama i predavanja uočila dosta tajni. Finski obrazovni sustav je besplatan od vrtića do fakulteta, sva djeca imaju pravične uvjete školovanja. Svi učenici imaju besplatan obrok u školi. Nema najboljih škola, škole se ne natječu, već razmjenjuju dobre rezultate. U Finskoj nema klasičnih privatnih škola i fakulteta, osim nekih međunarodnih. Roditelji nemaju razloga tražiti koja je škola bolja, sve su škole dobre. Razvijen je vrlo prisan odnos s roditeljima. U školama je razvijen vrlo jak sustav potpore i pomoći kako za učenike tako i za nastavnike. Učenici koji imaju problema u učenju i ponašanju imaju pomoć posebnih nastavnika. Djeca kreću u osnovnu školu sa sedam godina, a prije osnovne škole pohađaju besplatne vrtiće u kojima se kroz igru i sport pripremaju za školu. Sva djeca bez obzira na materijalne uvjete imaju istu mogućnost za pripremu za školu.
Profesorica Dragušica je prisustvovala nastavnim satima različitih predmeta za vrijeme kojih učenici uglavnom samostalno rade na zadanim aktivnostima dok nastavnik koordinira (“keeps everything rolling”). U razredima je oko 20 učenika. Škole su potpuno digitalizirane, svi učenici od prvog razreda imaju laptope koje su dobili u školi. Međutim to ne znači da rade samo na laptopima, oni i pišu i rješavaju zadatke u radnim bilježnicama i udžbenicima. Svi su učenici uključeni u digitalne online učionice (Google Classroom ili Teams) kroz koje nastavnici komuniciraju s učenicima. Ne provodi se usmena provjera znanja već samo pismena u digitalnim alatima. Vrednovanje učenika se provodi svakodnevno, ali formativno. Svrha vrednovanja je pratiti rad učenika i dati podršku ako je potrebna. Povratna informacija je temelj vrednovanja i poučavanja. Nastavnici individualno razgovaraju sa svim učenicima. Nastavnici vjeruju svojim učenicima i učenici vjeruju njima..jpeg)
Što se tiče nastavnika oni su vrlo organizirani, samouvjereni, kreativni, prisni i otvoreni. Poziv nastavnika se razlikuju od ostalih zanimanja. Nastavnik nije posao već cjeloživotni projekt. Nastavnici imaju veliku autonomiju i razvijaju osobni način poučavanja. Uživaju veliko povjerenje kako političara tako i roditelja. Finci vjeruju u koristi obrazovanja. Vlada kultura povjerenja i to je možda najveća tajna finskog obrazovanja. Nema inspektora u obrazovanju. U Finskoj se nikada ne razgovara o vrednovanju nastavnika, to je nevažno. Ono o čemu se razgovara je treba li njemu pomoć i kako mu možemo pomoći. Nastavnici rade timski i suradnički. Nema individualnih projekata, individualni projekti su gubitak vremena. Organizirani su timovi podrške za IKT koji pomažu i educiraju nastavnike u školama. Razvijen je sustav mentorstva u školama. I još jedna zanimljivost, barem za nas, u Finskoj je to normalno, poziv nastavnika je jako popularno zanimanje u Finskoj, samo najbolji učenici mogu studirati na nastavničkim fakultetima i najčešće dolaze iz bogatih obitelji. Samo 10% prijavljenih uspije upisati nastavnički fakultet.
