Međutim, ono po čemu se Rastoke razlikuju od sličnih prirodnih fenomena svakako je skladni spoj nesvakidašnje prirodne ljepote i ljudskog djelovanja koje je ovdje rezultiralo jedinstvenim prirodnim i kulturnim krajolikom kojeg čini veliki plato s otočićima, ispresijecan mnoštvom rukavaca, kaskada i vodopada koje povezuju maleni mostovi, a natkrivaju tradicionalne kuće od kojih su mnoge bile ili još uvijek jesu mlinice (koje se danas koriste uglavnom u turističke svrhe). Na putu iz unutrašnjosti Hrvatske prema Jadranu i obratno, Rastoke su svakako jedno od mjesta zbog kojih se isplati poći magistralnom cestom i nakratko se odmoriti u miru buke rastočkih slapova. Nakon jednog takvog kratkog posjeta, za pretpostaviti je da će se kod posjetitelja roditi želja za povratkom i duljim boravkom u Rastokama.
Rastoke kroz stoljeća
Već nakon kraćeg obilaska Rastoka i Slunja posjetioci dobivaju uvid u povijesna zbivanja ovog kraja te na taj način i potpuniju sliku o Rastokama kao jedinstvenom kulturnom i prirodnom dobru. Prateći povijesni razvoj grada Slunja očito je da je tek prestankom izravnih ratnih opasnosti od turskih osvajača i utvrđivanjem vojne granice Hrvatske
tijekom 16. stoljeća u sklopu habsburške vlasti uslijedio i razvoj Rastoka. Smještene nadomak drevnog grada Slunja koji se spominje još od 12. stoljeća i njegove moćne utvrde Slovin (danas zaštićene ruševine) knezova Krčkih-Frankopana koja datira iz 14. stoljeća te na putu koji spaja sjever i jug Hrvatske, Rastoke se od onda razvijaju kao bogato vodeničarsko i trgovačko naselje koje je svojevremeno brojalo i preko 50 mlinica. Tako o naselju svjedoče prvi pisani tragovi tek iz 17. stoljeća, premda se pretpostavlja da se ono razvija i ranije, dok je poznato da je većina kuća, vodenica i ostalih objekata ovdje izgrađeno tijekom prijelaza iz 19. u 20. stoljeće.
U kontekstu daljnjih povijesnih zbivanja na ovom području potrebno je spomenuti da su u Slunju vidljivi i tragovi kratkog
perioda francuske vlasti pod Napoleonom s početka 19. stoljeća što se odnosi na stari 
drveni most preko Korane, koji se još i danas koristi, te danas ruševnu zgradu vojnog magazina za pohranu oružja i namirnica. Također, u ovom razdoblju se u Rastokama grade i prve kuće za stanovanje uz mlinice. Kasnije, dobivanjem statusa grada koncem 19. stoljeća Slunj se urbanizira te tijekom 20. stoljeća poprima funkciju tranzitnog mjesta. Važno je istaknuti da je u drugoj polovici 20. stoljeća prepoznata prirodna i kulturna vrijednost kao i potreba za dugoročnim očuvanjem Rastoka zbog čega su one 1969. godine postale dijelom Registra nepokretnih spomenika kulture. Iako su tijekom Domovinskog rata krajem prošlog stoljeća teško stradale, Rastoke su danas obnovljene te zbog sve bogatije turističke ponude, iz godine u godinu, privlače sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja.
Rastopljeni slapovi u očekivanju proljeća
Zanimljivo je spomenuti da posebnost spomenute magistralne ceste koja prolazi uz Rastoke iz smjera Karlovca prema Plitvičkim jezerima čini most izgrađen 50-tih godina prošlog stoljeća koji prolazi iznad rijeke Korane. Upravo prolazeći ovim mostom, moguć je slučajan pogled na Rastoke što otvara mogućnost da i prolaznici koji to nisu namjeravali iz znatiželje ovdje nakratko zastanu. Spominjući puno poznatija Plitvička jezera koja se nalaze nedaleko Rastoka, važno je istaknuti kako upravo Rastoke mnogi smatraju svojevrsnom uvertirom u Plitivice ili njihovom minijaturom, to jest, mjestom koje unaprijed odaje aromu svjetski poznatog Nacionalnog parka.
posebice u ljetnim mjesecima kada je moguće i okupati se u obližnjem gradskom kupalištu, one svojim živopisnim i bajkovitim izgledom pozivaju da ih se posjeti u bilo koje doba godine. Upravo zato, ukoliko se Rastoke posjete tijekom zimskim mjeseci moguće ih je doživjeti u jednoj posebno mirnoj atmosferi, zaleđene i zaogrnute snijegom bez pretjeranog žamora turista i gužvi, ali i s ograničenom turističkom ponudom. Isto tako, u zimsko vrijeme pristup Rastokama 
može biti otežan zbog snijega, zbog čega se u tom periodu preporuča za posjet odabrati suh i sunčan dan, moguće tijekom druge polovice zimskih mjeseci, kada se rastopljeni rastočki slapovi ponovno počinju življe rastakati u nestrpljivom očekivanju proljeća.
dominiraju tradicionalne kuće obgrljene živom vodom. Ove kuće izgrađene su uglavnom od prirodnih materijala, i to od drva i sedra, to jest, šupljikavog sedimentnog kamenog vapnenaca koji nastaje taloženjem u podnožju slapova. Prema raštrkanom rasporedu kuća vidljivo je da svi objekti na ovom vodom razlomljenom platou, koji se dijeli na nekoliko otočića, skladno prate teren i zaigrano rastakanje Slunjčice prema jednom od njenih brojnih slapova koji se s visine od 10-tak metara visine, u šumu i buci, slijevaju u rijeku Koranu. Uronivši u same Rastoke vidljivo je da su mnogi objekti obnovljeni te da tu djeluje više domaćinstava od kojih mnoga nude i mogućnost smještaja.
Kao najveći turistički posjed izdvaja se uređeni kompleks obitelji Holjevac koji nudi razne turističke sadržaje posjetiteljima ili samo vrlo ugodnu 
šetnju s mnogim impresivnim vidikovcima iz blizine na kanjon Korane i najpoznatije rastočke slapove kao što su Vilina kosa, Hrvoje i Buk. Nadalje, on što čini ovu šetnju posebnom je i to što omogućava neposredan susret s vodenim rukavcima, kaskadama, brzacima, ali i mirnim jezercima koji se isprepliću s mostovima, mlinicama i ostalim turističkim i gospodarskim objektima.
perilice rublja“, odnosno „koš“, koji se može opisati kao duboka drvena posuda s rupama, u kojem se pod jakim usmjerenim mlazom vode nekoć na Rastokama ispiralo rublje i vuneni predmeti. Zanimljivo je da su još 1962. godine ovdje registrirane 22 mlinice te 7 koševa. 
Rastoke sutra
Promatrajući Rastoke kao uistinu jedinstven kulturni i prirodni fenomen, koji zajedno s kulturnim, prirodnim i povijesnim znamenitostima i sadržajima Slunja čini jednu vrlo atraktivnu turističku cjelinu, za pretpostaviti je da Rastoke očekuje svjetla budućnost. Naravno, o tome ovisi daljnji angažman na lokalnoj ali i državnoj razini, sa ciljem da veliki potencijali koje Rastoke nude budu ostvareni na dobrobit svoje lokalne zajednice i u skladu s principima održivog razvoja. Proširivanjem trenutne turističke, kulturne i edukativne ponude i ostalih sadržaja za očekivati je da će Rastoke s vremenom privlačiti sve više posjetitelja kao i putnika između sjevera i juga Hrvatske, koji će možda upravo zbog Rastoka odlučiti krenuti na put magistralom, umjesto brzom autocestom. 
