Prije 150 godina (18. travnja 1874.) rođena je Ivana Brlić-Mažuranić, jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu u svijetu, koja je zbog svoje bajkovite/pripovjedne virtuoznosti često nazivana hrvatskim Andersenom, a njezin originalni, fantastični svijet mitoloških bića zavrijedio joj je i naziv hrvatskoga Tolkiena.
Ivana je većinu svoga života provela, stvarajući svoja najvrjednija djela, u Slavonskome Brodu (tada Brodu na Savi). Tijekom cijele se godine, ne samo u Brodu, nizom kulturnih događanja posvećenih Ivani obilježava 150. godišnjica njezina rođenja. Prilika je to da se javnost prisjeti njezina izvanrednog doprinosa hrvatskoj, europskoj i svjetskoj književnosti, ali i utjecaja na suvremenu književnost i kulturu. Dovoljno je to razloga da ovoj književnici, svojoj sugrađanki, i učenici i nastavnici Ekonomsko-birotehničke škole, Slavonski Brod, čestitaju rođendan. 
Učinili su to na najbolji mogući način – (kritičkim) promišljanjem o mudrim riječima koje im/nam je ostavila, kreativnim stvaranjem koje je oživjelo antologijske likove i njihove potrage… za svevremenim vrijednostima… Učinili su to u najboljemu trenutku – uoči europskih izbora, kada itekako promišljamo o vrijednostima koje su temelj našega društva, svijeta, a koje su itekako prisutne u Ivaninim bajkama.
U potragu za Ivaninim mudrostima, za životnim i europskim vrijednostima krenuli su učenici 1. e razreda s nastavnicom Engleskoga jezika Ivanom Opačak i školskom knjižničarkom Vandom Šajer, koje su za tu prigodu osmislile i na Edutoriju objavile besplatni otvoreni obrazovni sadržaj In search of European values through Ivana Brlić Mažuranić’s fairytales (nastavnu pripremu s radnim materijalima za učenike). Učenici su radili individualno, u parovima i skupinama, a njihova je potraga trajala tri nastavna sata (na radionicama održanim 5. i 7. lipnja 2024.).
U uvodnome dijelu radionice u srijedu, 5. lipnja 2024.godine, učenici su proučavali slike koje je prof. Opačak generirala pomoću alata umjetne inteligencije (Bing Image Creator), a koje predstavljaju šest europskih vrijednosti – ljudsko dostojanstvo, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i ljudska prava. Iako tek 15-godišnjaci, učenici su veoma lako prepoznali većinu vrijednosti (dodajući i neke druge, poput prijateljstva, zajedništva, tolerancije, solidarnosti, ljubavi, povjerenja, sreće…) i veoma zrelo zaključili o njihovoj važnosti u današnjemu društvu. Razredu (u kojemu “sjedi” četvero ambasadora Europskoga parlamenta) tema demokracije nije strana, znaju što slijedi 9. lipnja 2024. (iako u slavlju demokracije neće sudjelovati).
Prvi je zadatak učenika bio poći tragom stripa koji je izrađen u okviru međunarodnoga eTwinningova projekta Vote4Democracy Ambassadors, u potragu za demokracijom s glavnim junakom Ricardom. Koristeći mobilne uređaje, detaljno su proučili strip Ricardo, a young villager, travels to Democracy, a na raspolaganju im je bio i tematski pano u predvorju škole (čiji su detalji opisani OVDJE). Teleportirajući se kroz sedam portala, s Ricardom i ambasadorima Europskoga parlamenta iz Rumunjske, Grčke, Španjolske, Bugarske i Hrvatske učenici su spoznali važnost europskoga identiteta, demokratske pismenosti, suradnje i međugeneracijske solidarnosti te bogatstvo zajedničkoga povijesno-kulturološkog nasljeđa. Oni, kao i Ricardo, znaju zašto je važno sudjelovati u (europskim i nacionalnim) demokratskim procesima.
Uslijedila je potraga za životnim vrijednostima s Ivaninim likovima. Školska knjižničarka Vanda Šajer za tu je prigodu odabrala i pripremila reprezentativne ulomke s motivom potrage iz pet bajki Ivane Brlić-Mažuranić, uz sažetke fabula na hrvatskome i pojmovnike na engleskome jeziku. Impresivno, svi su učenici “na prvu” prepoznali bajke i autoricu; ipak, nisu znali (pa su naučili) zašto je autorica osobito važna baš u ovoj godini.
Od učenika se očekivalo da proniknu u svijet iza doslovnih riječi, da odgonetnu poruke skrivene iza bajkovita sadržaja, da kritički promisle o vrijednostima za kojima tragaju glavni likovi te osvijeste što je njima važno u životu, tko/što su njihovi bjesovi i kako baš uvijek pronaći Istinu… Iako je tematika učenicima (koji su se s Ivaninim djelima već susreli, na nastavi Hrvatskoga jezika tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja) bila poznata, pravi je izazov bio sve to učiniti na engleskome jeziku, koji je bio komunikacijski medij.
Kako bi (učenici koji među elementima vrednovanja još nemaju Jezično posredovanje) lakše prevladali zamke doslovnoga prevođenja ili pak imenovanja likova i mjesta na materinskome jeziku, prof. Opačak ponudila je, uz osobnu asistenciju, poveznicu na PDF-ov dokument s literarnim prijevodom na engleski jezik Priča iz davnine/Croatian Tales of Long Ago (u kojemu su sve odabrane bajke). Zanima li vas gdje je Frosten te tko su Quest, Plunk, Bride Bridekins, Brother Primrose i Sister Lavender, pročitajte i vi ovo njujorško izdanje.
Zanima li vas što su pronašli vrijedni tragači za vrijednostima, koje su to vrijednosti zajedničke modernim i pradavnim likovima, izmišljenim i stvarnim mladim ljudima, pročitajte priloženu fotografiju/sliku zaslona suradničkoga Googleova dokumenta. Dodatno, zavirite u riznicu slika generiranih pomoću alata umjetne inteligencije, citata i mudrih poruka, koju su 7. lipnja 2024. zajedno izradili (na platformi Canva OVDJE) učenici, nastavnica i školska knjižničarka.
Školska je knjižničarka u Canvi oživjela materijale izložene na panou u predvorju škole u ožujku 2024. godine. Bogati stvaralački opus najpoznatije domaće dječje književnice obiluje osebujnim i dojmljivim opisima krajolika i ambijenata, koji osobito daju mašti na volju. Njezine su priče jedinstvene po prikazu slavenske duše u književnosti, a kao temeljna vrijednost ističe se plemenitost. Uspješno je svladala problematiku vremena u kojemu je stvarala, premostivši jaz obiteljskoga i stvaralačkoga života kroz književnost.
Tako je Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila osobnu i autorsku emancipaciju kroz umjetnost, a mnogo je djela nadahnutih njezinim slikovitim pričama. U tome duhu, za uređenje panoa, odabrano je nekoliko maštovitih krajolika iz njezinih Priča iz davnine te su isti uprizoreni pomoću programa za stvaranje slika posredstvom umjetne inteligencije. Cilj takva prikaza bio je dočarati estetski i duhovni potencijal svevremenosti djela zavičajne baštine u suvremenome kontekstu.
Ne iznenađuju rezultati vršnjačkoga vrednovanja i samovrednovanja po završetku rada u razredu. Ovakav je način rada učenicima veoma zanimljiv, najradije i najviše uče tragajući, povezujući poznato i novo, pa i kad je potraga zahtjevna. Vjerujemo da će Ivanino blago ostati trajno u njima.
