Priča oko izložbe započela je krajem 2019. godine, prije početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Naime, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je to predsjedanje kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najznačajnijih osoba iz hrvatske povijesti. Jedna od njih svakako je Marko Marulić, čije je bogato stvaralaštvo tijekom 2020. ovom izložbom predstavljeno na području Litve, a sada se predstavlja i u Švicarskoj. Izložba je u Švicarskoj također trebala biti postavljena tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, no zbog tada nastale epidemiološke situacije prebačena je na 2021. godinu.
Ova godina pokazala se izuzetno pogodnom jer je u znaku 500. obljetnice tiskanja najznačajnija Marulićeva djela Judita, prvoga umjetničkog epa hrvatske književnosti ispjevanoga na hrvatskome jeziku. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva dva primjerka drugoga izdanja toga epa, koji je otisnut 1522. godine.
Osim svojega iznimnog značaja u kontekstu hrvatske književnosti, Marko Marulić podjednako je bitan i za ukupnu hrvatsku kulturu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim središtima onoga doba, prevodila na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, biografskim i bibliografskim zbornicima. Marko Marulić najznamenitiji je hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, ali i humanist puno širega dosega, čiji su duhovni i moralistički spisi na latinskome jeziku odjeknuli i u europskim i svjetskim kulturnim krugovima.
Izložba na 13 izložbenih panoa (na njemačkome i engleskome jeziku) kroz Marulićev životni i stvaralački put predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Temelj izložbe prikaz je života i rada Marka Marulića kroz uvid u najčitanija Marulićeva djela koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj dan je osvrt na Marulićev utjecaj na europske uglednike.
Međunarodno značenje Marulićeve pojave dodatno je predstavljeno preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika. Izložba prikazuje kulturno i gospodarsko stanje Marulićeva rodnoga grada Splita u doba njegova života i rada. Također, prikazuje prisustvo 113 Marulićevih djela na području Švicarske te imena i prezimena osoba koje su najzaslužnije za njihovo tiskanje.
Osim Marulića, usporedbe radi, predstavljen je i rad njegovih hrvatskih suvremenika u Švicarskoj, među kojima svakako valja istaknuti Ivana Stojkovića, teologa i humanista koji je ostavio najveću humanističku knjižnicu ne samo u Švicarskoj nego uopće sjeverno od Alpa.
Osim panoa, na izložbi su prikazana i četiri odabrana djela Marka Marulića od ukupno osam koliko ih u svojemu fondu čuva Središnja knjižnica u Solthurnu.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a posebna zahvala upućuje se dr. sc. Bratislavu Lučinu, voditelju Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.
Pripremljen je prigodni katalog kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja i vezu između Hrvatske i Švicarske. U planu je putovanje izložbe i po ostalim gradovima Švicarske, osobito onima koji u svojim knjižnicama posjeduju neko od djela „oca hrvatske književnosti“.
