Kao turistička destinacija bogate kulturne baštine, Korčula je neiscrpan resurs prepoznat i na svjetskom tržištu. Na putu stvaranja identiteta grada i otoka, izniman značaj ima građa koja govori o zavičaju, a knjižnica je, po prirodi svoje djelatnosti, mjesto gdje se takva građa prikuplja, obrađuje, čuva, popularizira i daje na korištenje.
Kulturno turistička promocija zavičaja u interesu je turističkim zajednicama, stoga je suradnja između Turističke zajednice grada Korčule, Gradske knjižnice Ivan Vidali i Osnovnih škola na području Općine Korčula na projektu Kulturna baština započela još 2012. godine. Cilj projekta je kroz literarno, likovno i dramsko izražavanje učenika osvijestiti kod mladih važnost čuvanja korčulanskih tradicijskih i kulturnih vrijednosti. 
Projekt je odlično prihvaćen u lokalnoj zajednici i dokaz je kako se u radu s djecom kroz školske i izvanškolske aktivnosti mogu postići vrhunski rezultati. Prema riječima ravnateljice gradske knjižnice Ivan vidali, gospođe Milojke Skokandić, projekt je više puta pohvaljen od strane međunarodnih skupova, ustanova i pojedinaca kao zanimljiv promotivni materijal lokalne kulturne baštine sinergijskog karaktera.
Sve navedeno poticaj je organizatorima da nastave aktivnosti na daljnjem razvoju projekta i stvaranju kulturno – turističkog identiteta Grada Korčule, primjenjujući edukativno – kreativni model povezivanja nastavnog programa osnovnoškolaca s programom ustanova u kulturi i turizmu.
Jednom godišnje u okviru programa za obilježavanje manifestacije Mjesec hrvatske knjige, organizatori raspisuju natječaj za najbolje likovne, literarne i dramske radove na zadanu temu s ciljem očuvanja lokalne kulturne baštine. Ove godine, na poziv za sudjelovanje, javili su se i trećaši Osnovne škole iz Žrnova, čijih je šest radova izabrano kao najbolji te nagrađeno.
Tema ovogodišnjeg natječaja bila je Odjeća naših starih. Učenici su od svojih baka, prabaka, djedova i susjeda prikupili mnoštvo informacija o načinima odjevanja ljudi prije više od pedeset godina te su zaključili kako se njihova odjeća razlikovala od današnje. Odjeća se je čuvala za mlađu braću i sestre, te su djeca imala posebnu odjeću koju su odijevali za boravak u školi, crkvi i u kući. Učenici su naučili mnogo dijalektalnih izraza vezanih uz odjeću poput: kombineta, sotobraga, kalceta, traversi, mirlića. Obrusaca, vesta, peceta, rekamavanja, kržetuni, jaketuni, vestita, forketa, pandila, počivenka, kotula, koleta, pjeta, bušti skuca, …
Većina učenika svoje je radove pisala dijalektalnim jezikom, što pokazuje ljubav malih žrnovaca prema zavičajnom govoru. Trećaši sudjeluju i u eTwinning projektu “Čakavica u srcu” gdje sva svoja ostvarenja dijele sa ostalim učenicima, sudionicima u projektu. Projekt turističke zajednice i gradske knjižnice pohvaljen je i od strane učitelja Osnovne škole Ante Curać – Pinjac koji su se prisjetili sudjelovanja na prošlogodišnjim projektima:
- Priče naših starih
- Folklor našeg zavičaja
- Zaboravljeni stari predmeti
- Svjetiljke naših starih
- Igre i igračke naših starih
- Govor našeg zavičaja
- Narodni običaji našeg zavičaja
- Glazbena baština našeg zavičaja
- Osobite pučke izreke
- Što su jeli naši stari
Također ih veseli i budića suradnja te upoznavanje lokalne kulturne baštine.
