Nekada su kalkulatori u nastavi matematike bili prvi koraci uvođenja tehnologije. Postavljalo se pitanje hoće li učenici zaboraviti izračunavati najosnovnije matematičke zadatke. Međutim upravo je pojava kalkulatora omogućila odmak od osnovnih matematičkih operacija i mogućnost da se puno više vremena posveti postupcima matematičkog zaključivanja.
U ovom članku govorit ću o digitalnim nastavnim materijalima koji su bili jedan od rezultata projekta u kojem sam sudjelovala kao član radne skupine za engleski jezik. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet), partneri na projektu su Agencija za odgoj i obrazovanje, Pučko otvoreno učilište – Algebra, a suradnik na projektu bio je Hrvatski informatički zbor. Financiran je iz instrumenta predpristupne pomoći (IPA) IV komponenta Razvoj ljudskih potencijala, a dobiven je u okviru grant scheme “Daljnji razvoj i provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.” Projekt je trajao 18 mjeseci (19.08.2013. – 18.02.2015.) njegova ukupna vrijednost je 436.901,07 EUR, dok iznos financijskih sredstva koje je osigurala EU, iznosi 397.405,21 EUR.
Rezultati projekta su Kurikuli, Priručnik o implementaciji kurikula i Digitalni nastavni materijali. Rezultate su izradile radne skupine zajedno s pet viših savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje.
Kroz ICT Curricula projekt učitelji engleskog jezika, hrvatskog, matematike, fizike, kemije, biologije, povijesti i geografije razvijali su se u kreatore digitalnih nastavnih materijala, autore kurikula i priručnika. Osmišljavali smo međupredmetnu nastavu pojedinog predmeta i informatike, integrirali informatičke i predmetne kompetencije i jasno definirali ishode učenja za oba predmeta.
Osmislili smo satove na kojima učenici uz pomoć virtualnih učitelja i potrebnih informacija mogu izvoditi matematičke eksperimente radi pronalaženja odgovora na različite problemske zadatke, prezentirati podatke/grafikone, mogu dovršiti različite simulacije i riješiti različite zadatke. Na satu fizike mogli su na primjer vidjeti što se događa tijekom prolaska struje kroz elektrolit. Pritom su mogli dodatno kliknuti na Jeste li znali, Ponovimo i Izazov. Na satu kemije učenici su mogli promatrati na grafikonu kako promjena temperature utječe na topljivost čvrste tvari. Učenicima koji žele znati više ponuđena je opcija Info – klikni za više. Na satu geografije klikanjem na pojedini planet u Sunčevom sustavu učenici su mogli saznati podatke o pojedinom planetu. Na satu engleskog jezika mogli su putovati u različite zemlje i gradove, slušati zvučne i gledati video zapise.
Navela sam mali broj primjera što je sve učenicima omogućeno uz pomoć digitalnih materijala. Tijekom pilotiranja zadaci su učenicima predstavljali pravi izazov, motivirali su ih da više koriste svoje predznanje, razvijaju svoje sposobnosti rješavanja problema. Učenje je postalo relevantno i zanimljivo. Rezultati ankete nakon pilotiranja pokazali su da se učenicima jako sviđa ovakva nastava, da su im lekcije, upute i način rješavanja bili jasni.
Materijalima smo pokazali da danas tehnologija u nastavi otvara nove mogućnosti. Mijenja se pojam učenika, učionice i učitelja. Učenici 21-og stoljeća su ‘native users’ (izvorni korisnici) tehnologije, s njom odrastaju. Stoga nema smisla da učenici u školi uče na tradicionalan način a zatim dođu kući i provode vrijeme uz tehnologiju. Takav način rada ne može imati pozitivan osjećaj na rad u školi. Digitalni nastavni materijali omogućili su svakom učeniku aktivnu ulogu u procesu učenja, za razliku od pasivne uloge kada slušaju učitelja ili čitaju udžbenik. Učenik više nije promatrač nego aktivni sudionik.
U projektu je jasno vidljivo i kako se uloga učitelja mijenja – učitelji postaju moderatori znanja, ne čuvari znanja. U materijalima koje smo osmislili za svaki od predmeta učenike su kroz nastavne materijale vodili digitalni učitelji. Umjesto učitelja koje prenose istu informaciju svim učenicima istom brzinom i na isti način, informacijska tehnologija pruža učenicima mogućnost usvajanja jednog te istog nastavnog materijala različitim brzinama, učenici preuzimaju odgovornosti nad vlastitim učenjem i imaju mogućnost aktivnog uključivanja u svoje vlastito učenje.
Učitelji još uvijek nisu ‘native users’, međutim nama je tehnologija ‘second language’. Stoga smo tehnologijom očarani i mi, učitelji. U radu na digitalnim materijalima pored ulaganja energije, truda i vremena, radilo se istovremeno o osjećaju otkrivanja, stvaranja, kreativnosti. Rezultati ankete kod učitelja nakon pilotiranja pokazali su da čak 93% učitelja planira ponovo koristiti digitalne nastavne materijale u idućoj školskoj godini.
Tijekom pokusne nastave naša učionica je otvorila svoja četiri zida. Učenje se moglo nastaviti i odvijati kod kuće, moglo bi se nastaviti na putovanju, kada god učenik poželi i može učiti. Fleksibilni i sveprisutni uvjeti učionice 21-og stoljeća glavna je karakteristika novog okruženja za učenje.
Ovaj projekt pokazao je da IT ima ogromne potencijale za poticanje sudjelovanja učenika u učenju. Brojni su razlozi:
- Većina učenika (posebno djeca i mladi ljudi) smatraju učenje uz tehnologiju zabavnim
- Učenje uz IT otvara nove mogućnosti i prigode za učenje
- Učenje uz IT može se proširiti različitim lokacijama – početi u školi, nastaviti se kod kuće, prebaciti na sljedeći dan…
- Učenje, poučavanje i učionica uz IT postaju vrlo interaktivni
- IT može povezati učenike iz svih dijelova svijeta, globalna interakcija postaje stvarnost
- IT omogućava više osobnosti u učenju. Više izbora i više slobode
Podaci o pilotiranju:
U eksperimentalnoj provedbi uz suglasnost MZOS-a sudjelovale su tri osnovne škole:
- OŠ Popovača
- OŠ Brodarica
- OŠ Antuna Bauera, Vukovar
Bilo je uključeno 522 učenika i 15 učitelja predmetne nastave. Digitalni nastavni materijali su bili testirani na stolnim računalima i tabletima (Android i Windows mobilnim platformama).
Tijekom eksperimentalne provedbe provedeni su intervjui s učiteljima te online anketa o zadovoljstvu učenika i učitelja o korištenju digitalnih nastavnih materijala.
Prema mišljenju učitelja kod primjene digitalnih nastavnih materijala u nastavi pokazalo se da:
- Učenici su motiviraniji za rad i uporniji u rješavanju kvizova i zadataka
- Nije primijećena razlika u snalaženju s materijalima i rješavanju zadataka za koje su potrebna znanja iz informatike, između učenika koji pohađaju informatiku i onih koji je ne pohađaju
- Učitelji su se složili da je ovakav oblik rada prikladniji za vježbu i ponavljanje nego za obradu novog gradiva
- Ovakav način rada je poželjan povremeno, ali ne bi bilo primjereno da se sav nastavni sadržaj obrađuje uz pomoć informacijske tehnologije
Snježana Pavić, profesorica engleskog jezika, članica radne skupine za engleski jezik u projektu ICT Curricula
