U Clackmannashireu u Škotskoj pokušali su doskočiti toj problematici. Tri stotine djece učilo je čitati kroz 16-tjedni tečaj na početku školovanja. U tom su programu korišteni različiti sistemi učenja. Jedan od sistema bila je i sintetička fonetika, metoda poučavanja putem učenja glasova i brzog spajanja glasova, kako bi vrlo brzo naučilo dekodirati riječi.
Na kraju šesnaestotjednog tečaja djeca koja su poučavana metodom sintetičke fonetike bila su ispred djece poučavane drugim metodama. Njihovo je čitanje bilo na razini koja je sedam mjeseci ispred njihove kronološke dobi, a sedam godina kasnije bili su 3,5 godina ispred. Djeca iz siromašnijih obitelji nisu zaostajala, a dječaci su postizali bolji uspjeh od djevojčica.
Od 1998. godine u Engleskoj je više od milijun djece napustilo školu zbog nedovoljnog znanja čitanja te samim time nemogućnosti praćenja srednjoškolskog plana i programa, što je popraćeno problemima u ponašanju i neispunjenim potencijalima. Više od 2000 djece napušta osnovnu školu nedostižući nacionalni standard pismenosti.
Većina današnjih 40-ogodišnjaka učili su čitati fonetski, putem metode analitičke fonetike. Sistem učenja sastojao se uglavnom od čitanja specijaliziranih udžbenika s ograničenim vokabularom koji može biti lako savladan.
Većina odraslih mlađih od 40, učili su čitati raznim metodama, uključujući i fonetiku, ali s ranim naglaskom na prepoznavanje cijele riječi u jednostavnim knjigama.
Nepismenost je podjednako rasprostranjena među odraslima s manje od 40, kao i onim starijima. Današnje društvo zahtjeva visoko sofisticirane razine pismenosti. Netko tko je danas funkcionalno nepismen te ne može pronaći vodoinstalatera u žutim stranicama telefonskog imenika, ne bio nepismen prije 50 godina kada žute stranice nisu ni postojale.
Iako je metoda sintetičke fonetike postigla dobre rezultate i djeca su u kratkom razdoblju naučila brzo čitati, stručnjaci se razilaze u ocjeni te metode. Naime, iako su jedanaestogodišnja djeca iz Clackmannshirea bila 3,5 godina naprednija u prepoznavanju riječi, bila su samo tri mjeseca naprednija u razumijevanju. Dakle, škotska su djeca lakše raspoznavala kompleksne riječi od engleske djece, no nisu ih mogli razumjeti.
Profesor Ted Wragg s Exter University smatra da se uspjeh sa škotskim eksperimentom ne bi trebao uzeti kao pravilo i smatra da bi djecu koja su prošla kroz tu studiju trebalo pratiti kako bi se ustanovilo da li se njihova prednost nastavlja i u srednjoj školi.
Dvije vrste fonetike
Sintetička fonetika – djeca uče 44 glasa u engleskom jeziku, a zatim ih spajaju kako bi stvorili riječi. To je sistem s tri razine. Djeca prvo uče glas za npr. slovo „b“, zatim riječi koje počinju s tim slovom, a zatim im se pokazuju slike kako bi shvatili što znače te riječi.
Analitička fonetika – trenutni sistem u školama, uči djecu cijele riječi, koje se zatim rastavljaju u glasove, a pažnja se usmjerava na početno slovo riječi. Djeci se daju knjige te se očekuje da uz pomoć konteksta i slika predvide što koja riječ znači.
Pismenost u svijetu
Prema podacima UNESCO-a (Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) gotovo 781 milijun odraslih u svijetu je nepismeno, a od tog broja 64% su žene. Glavni zadatak UNESCO-a je pružanje podrške državama članicama u zakonskim reformama uključujući nastojanje da se osigura dostupnost temeljnog obrazovanja. UNESCO preporuča nekoliko strategija u borbi s nepismenosti, kako bi se ostvarila ideja obrazovanja za sve:
- Postavljanje pismenosti u centar nacionalnog obrazovnog sustava
- Pridavanje podjednake važnosti formalnim i neformalnim obrazovnim oblicima
- Promocija podrške pismenosti i kulture čitanja u školi i zajednici
- Uključivanje zajednice u programe opismenjavanja
- Izgradnja partnerskog odnosa na nacionalnoj razini, ali i na regionalnoj i međunarodnoj, između vlada, civilnog društva, privatnog sektora i lokalnih zajednica.
- Razvoj sustavnog praćenja i procjenjivanja na svim razinama poduprto istraživanjima i prikupljanjem podataka.
Pismenost djece u Hrvatskoj
Prema članku objavljenom u Jutarnjem listu hrvatski su učenici iz godine u godinu sve nepismeniji. Prema istraživanju koje je proveo mr. sc, Marko Alerić s Katedre za metodiku hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Zagrebu, pismenost naših đaka zabrinjavajuće je loša. Greške koje učenici rade uglavnom se odnose na nepravilno pisanje glasa č i ć, brkanje slova đ i dž, greške u pisanju zareza, velikog slova i sastavljenom, odnosno rastavljenom pisanju riječi. Isto tako istraživanjem je utvrđeno kako profesori prilikom ispravljanja učeničkih radova često puta ne uočavaju kardinalne greške.
Hrvatski jezični portal
Na Internetu je odnedavno dostupan Hrvatski jezični portal u svojoj eksperimentalnoj fazi. Radi se o rječničkoj bazi hrvatskog jezika s gramatičkom razradom, a pokrenuli su ga Novi liber i Sveučilišni računski centar – Srce.
Cilj portala je unapređenje opće jezične kulture, otvaranje novih smjerova u istraživanju jezika utemeljenih na analizi upita postavljenih korisnicima i povratnim informacijama.
Izvori
-
Guardian Unlimited, Education Guardian Weekly (2005). War of words. preuzeto 30.05.2007 s http://education.guardian.co.uk/egweekly/story/0,5500,1451842,00.html.
