Zbirkama muzeja provela ih je kustosica Sani Sardelić koja je učenicima pojasnila raznolikost zbirki muzeja. Učenici su saznali kako je muzej otvoren davne 1957. godine. Smješten je u renesansnoj palači obitelji Gabriellis koja se ističe među korčulanskom stambenom arhitekturom 16. stoljeća. Veliku trokatnicu, u kojoj je smješten muzej, gradili su domaći graditelji i kamenoklesari. Šetnjom izložbenim prostorom prirodoslovne zbirke, upoznali su se s prirodnim bogatstvima Korčule, koja su i danas u značajnoj mjeri očuvana te nadograđena ljudskim radom i trudom. Posebno ih je oduševio fosilni ostatak ribe pronađene u jednoj od žrnovskih jama.
Razgledavanje arheološke zbirke potaklo je učenike na brojna pitanja o ostacima ljudskog djelovanja nastalih od prapovijesnih vremena. Najznačajniji predmet ove zbirke je Lumbarajska psefizma, najstariji pisani spomenik koji govori o podjeli zemlje. U muzeju su također upoznali i brojne grbove koji svjedoče o razvoju grada Korčule. Pročitali su i nekoliko odredaba Statuta grada Korčule koji je ujedno i najstariji pravni spomenik u ovom dijelu Europe, te zaključili kako su se stari Korčulani borili kako bi zaštitili svoje građane i svoje proizvode.
Upoznali su i bogatu brodograđevnu tradiciju koja je bila zaštitni znak otoka Korčule. Modelima brodova, alatima i pomagalima, ispravama i fotografijama predstavljena je brodograditeljska prošlost njihovog otoka te stoljetni zanat starih Korčulana. Osim brodogradnje upoznali su i kamenoklesarstvo te saznali da je samo mjesto Žrnovo prije stotinjak godina brojilo osamdeset kamenoklesara, a da danas u istom mjestu postoji još samo jedan.
Obilaskom kulturno umjetničke zbirke upoznali su se s predmetima svakodnevnog života starih Korčulana. Posebno ih se je dojmio klavir iz 1819. godine na kojem je svirala jedna Beethovenova prijateljica. Na samom vrhu muzeja upoznali su se sa starom kuhinjom te su na platnu mogli vidjeti prastara žrnovska jela. Učenici su brojna jela prepoznali, međutim bilo je i nekih koja su današnjoj djeci nepoznanica. Sva prikazana jela su zdrava i prirodnog porijekla. Saznali su kako je otočka kuhinja vrlo cijenjena.
Na trećem i zadnjem izložbenom katu predočen je vjerski, kulturni i društveni život grada. Upoznali su i djela suvremenih korčulanskih umjetnika koja su ih nadahnula za buduće aktivnosti vezane uz eTwinningov projekt. Slijedeći zadatak ovog projekta je pozvati u učionicu jednog od lokalnih kipara te uz pomoć njega oblikovati lik poznate osobe njihovog zavičaja. Cilj ovakvog posjeta je da učenici upoznaju kulturnu baštinu, spoznaju njene vrijednosti, razviju ljubav i poštovanje te njeguju prošlost i potrebu za očuvanjem svega što predstavlja tradiciju njihovog mjesta i zemlje. Posjetom su ostvarili i slijedeće ishode:
- osvijestiti važnost očuvanja kulturne baštine
- opisati narodne običaje i stare zanate Hrvatske i kraja u kojem žive
- predstaviti kulturnu baštinu domovine široj javnosti
- razvijati sposobnosti istraživačkog rada učenika
- stjecati kompetencija za cjeloživotno učenje.
