U drugom dijelu teksta pročitajte različite, ali interaktivne i kreativne metode koje možete upotrijebiti za ponavljanje znanja. Ove će metode unijeti jednu novu razinu dinamike u vašu učionicu i promijenit će rutinu koja možda postoji između vas i vaših učenika.
Kartice s učeničkim imenima
Na papirnate ili kartonske kartice ispišite imena učenika, izmiješajte i stavite u kutiju ili zdjelu, zavisi o tome s čime raspolažete u učionici. Kada postavite pitanje, izvucite karticu i pročitajte ime učenika koji treba odgovoriti na pitanje. Svrha je ovakvog provjeravanja znanja omogućiti različitim učenicima da izraze svoje znanje ili mišljenje. U razredima postoje učenici koji se iznimno često javljaju ne bi li ponudili rješenje ili odgovor, oni koji to rade samo ako ih prozovete jer se inače ne bi javili i oni koji su plahije naravi ili introvertiraniji koji znaju odgovor, ali nemaju potrebu javiti se. Ovim načinom izbjegavate namjerno prozivanje učenika. Ako vidite da učenik ne zna odgovoriti na pitanje, preporučamo vam da mu date nekoliko trenutka kako bi u miru promislio, predložite mu da se posavjetuje sa svojim kolegom ili možete i vi pomoći s potpitanjem. Ako neki učenik ne želi odgovoriti bez obzira zna li odgovor ili ne, nastojte ne prisiljavati ga na sudjelovanje. Ponavljanje je znanja uz pomoć kartica zabavno, interaktivno i dinamično.
Bez odustajanja
U ovoj metodi provjeravanja i ispitivanja znanja učenici moraju dati točan i precizan odgovor. Ako učenik ne ponudi točan ili potpun odgovor, nastavnik proziva drugog učenika sve dok ne dobije točan odgovor na postavljeno pitanje. Kada netko od učenika točno odgovori, nastavnik se vraća na prvog učenika kojeg je prozvao, ponavlja mu isto pitanje i daje priliku da sada ponudi rješenje, ali svojim riječima i na svoj način. Ovakvim pristupom nastavnik omogućava učeniku ispravljanje pogreške i daje mu odgovarajuću potporu u usvajanju znanja, ali bez prijekora, loše ocjene ili neke druge kazne. Prozivanje drugih ne znači kritiziranje ili omalovažavanje, već pomoć, ne bi li učenik sam došao do određenih zaključaka i odgovora.
Vrijeme za razmišljanje
Pitanja koja ćete postaviti nisu pitanja na koja se može odmah odgovoriti. Osmislite pitanja koja će učenike potaknuti na promišljanje, kritičko razmišljanje, međusobnu komunikaciju i suradnju nakon koje mogu dati odgovor na postavljeno pitanje. Ako imate dovoljno vremena i želite potaknuti kreativnost kod učenika, predložite im da odgovor mogu ilustrirati ili izraziti se na način za koji najbolje misle da bi mogao predočiti odgovor. Važno je napomenuti da je vrijeme za razmišljanje ograničeno i učenicima odredite koliko točno vremena imaju kako bi odgovorili na postavljeno pitanje.
Provjeravanje znanja ne treba biti jednoličan proces. Navedenim metodama uvodite nešto novo u svoju učionicu, dinamiku koja razbija rutinu i učenicima omogućavate drukčiji pristup učenju i usvajanju gradiva na školskom satu na obostrano zadovoljstvo i uspjeh.
Literatura
- Berger, R. & Rugen, L. & Woodfin, L. (2014.). Leaders of Their Own Learning. San Francisco: John Wiley & Sons, Inc.
