Radi se o urtikariji, vaskularnoj reakciji kože koja koja izaziva kožne promjene i pojavljuje se, u većini slučajeva, u obliku izdignutih pločastih crvenih mrlja (lat. urtica rubra), premda se ponekad mogu pojaviti i bijele mrlje (bijeli osip, urtica alba, porcelanea). Naziv dolazi od lat. riječi urtica što u hrvatskome prijevodu znači kopriva, zato se u našemu narodu bolest naziva koprivnjača (svrbež podsjeća na dodir s listovima koprive).
Spomenute kožne promjene (osip-urtika) mogu nastati na bilo kojemu dijelu tijela, najčešće na prsištu, trbuhu i licu. Ako se pojave na usnama, očnim kapcima ili spolnim organima, nastaju lagani otoci. Rijetko, gotovo nikada, promjene su vidljive na dlanovima i tabanima. Promjene mogu biti i poput sitnih mjehurića (urtica papulosa), a u djece najčešće u obliku sitnih ćunjića (urtica strophulus). Ako se u središtu urtike pojavi bijeli krug, kao posljedica regresije promjene tada se bolest stručno naziva urtika anularis. Vrlo su rijetke urtike kao mjehurići (urtica vesiculosa) ili mjehurići ispunjeni krvlju (urtica hemorrhagica). Glavni i stalni pratilac urtikarije je iritantan, nesnosan i nadasve dosadan svrbež.
Kada urtikarijske promjene na koži nastanu naglo tada govorimo o akutnoj urtikariji koja može trajati i do 6 tjedana. Većinom, međutim, promjene nastaju naglo i nestaju u roku od 24 sata. Ako traju duže od šest tjedana (pojavljuju se svakodnevno ili povremeno, u kraćim ili dužim razmacima) dijagnoza je: kronična urtikarija, pa je kao takvu valja i liječiti.
Akutna urtikarija se češće javlja među djecom i mlađim osobama, a kronična u odraslih osoba (najčešće u žena u srednjoj životnoj dobi). Kronična urtikarija traje i liječi se dugo.
Kao nastaje urtikarija?
Urtikarija se može javiti u svako životno doba, javlja se i kod male djece. Sjetimo se malo imunološkog sustava o kome smo nedavno pričali. Na sličnoj osnovi nastaje i urtikarija. Naime, ako u organizam unesemo tvar koju naš organizam tretira kao „strano tijelo“ ( antigen), pokrenut će se mnoge imunološke reakcije (stvaranje protutijela). U površnom dijelu stanice kože pod nazivom mastociti podražene antigenom oslobađaju histamin koji je odgovoran za nesnosni svrbež i urtikariju.
U male djece urtikarija nastaje poslije virusnih infekcija, i tijekom različitih alergijskih reakcija.
Najveći broj urtikarija nastaje unosom pojedinih živežnih namirnica. Poznati znanstvenik Kogoj smatra da je za nastanak ove vrste urtikarije odgovoran probavni sustav koji ima neku vrstu oštećenja u apsorpciji pojedinih tvari. Urtikarije se mogu javiti kod pojedinih bolesti jetre ili bubrega. Unosom pojedinih živežnih namirnica, pića ili mirodija nastaju urtike po tijelu. Najčešći nutrijenti koji mogu izazvati urtikariju (svakodnevno ih konzumiramo i u pravilu ne izazivaju nikakve tegobe) su jagode, maline, bademi, orasi, rajčice, šparoge, gljive, dinje, luk, ribe, rakovi, divljač, konzervirana hrana, čokolada, jaja, kava. Vrlo često imamo i tzv. inhalacione alergene oni u organizam ulaze udisajem. U tu skupinu spadaju pelud, dim od cigarete, razni parfemski mirisi, pare amonijaka, formalina i sl.
Urtikarije nastaju vrlo često boravkom prirodi, nakon uboda insekta, prodora dlačica koprive kroz površinu kože, ili neke druge biljke.
Oprez zbog mogućih alergijskih reakcija!
Posebice moramo biti oprezni zbog mogućih čestih alergijskih reakcija na lijekove, zbog kojih nastaju urtikarije. Najčešći među lijekovima koji uzrokuje urtikarijske promjene jest penicilin. Smatra se da je čak 5% pacijenata alergično na taj važan i učinkovit lijek. Česte su i reakcije na kodein, voltaren, sulfonamide, acetilsalicilne kiseline (aspirin) i nekih druge lijekove. U zadnje vrijeme utvrđeno je da alergijske reakcije u obliku urtikarija nastaju i nakon akutnih virusnih ili bakterijskih infekcija.
Za razliku od urtikarija koje su izazvane nefizikalnim faktorima, postoje i urtikarije izazvane fizikalnim faktorima (pritisak, hladnoća, toplina sunčevih zraka). Kod mladih ljudi, osobito u večernjim satima, izbijaju na licu, uškama i rukama svrbež i urtike. To se događa zbog djelovanja niskih temperatura (urticaria e frigore), ali i umjerenih temperatura zraka oko plus 15° C. Čim se tijelo ugrije (primjerice, ispod pokrivača u krevetu) svrbež prestaje, a i promjene na koži iščezavaju. Posebno želim upozoriti naše mlade čitatelje koji u toplim, ljetnim danima vole skakati u hladne bazene ili rijeke. Tada mogu nastati alergijske reakcije koje dovode do anafilaktičkog šoka organizma s, na veliku žalost, smrtnim ishodom.
Ako se na koži pojave urtike bez ikakve povezanosti s hranom, ili ako ih ne možemo povezati s boravkom u prirodi, ili s promjenom temperature, valja razmisliti jesu li naša djeca izložena stresu i jesu li umorna. Stres i umor mogu uzrokovati psihogenu urtiku (urticaria ex emotione).
Kako liječiti urtikariju?
Terapija se temelji na antihistaminicima koji umiruju svrbež i žarenje, smanjuju osip i sprječavaju širenje urtika. Vrlo je važno otkriti uzrok i eliminirati ga.
Gotovo svi znamo jesmo li na nešto alergični i kada izbija urtikarija. Uputno je uvijek izbjegavati sve ono što nam stvara tegobe. Ako se urtikarija pojavi prvi put, osobito zbog unošenja u organizam neke živežne namirnice, valja ustanoviti poseban režim prehrane prvih desetak dana. Preporuča se sljedeći jelovnik:
- dan: čaj sa šećerom;
- dan: riža kuhana na vodi, prežgana juha, dvopek, med i keksi bez jaja;
- dan: juha s kuhanom piletinom, krumpir, jabuka;
- dan: kuhana teletina, banana.
- dan: kuhana govedina, zelena salata i mrkva.
- dan: mlijeko.
Nakon sedam dana uvodi se u jelovnik takozvana eliminacijska dijeta – uzimanje hrane bez aditiva (dodataka raznim industrijskim proizvodima) i konzervansa. Uz prehranu potreban je i lijek (farmakoterapija). Uzimaju se antihistaminici kod blažih reakcija, a kod težih potrebna je injekcijska intervencija (parenteralna terapija). Razumljivo, o tome uvijek odlučuje liječnik.
Svakako, čim se pojavi urtikarija kožu valja njegovati vlažnim, hidratantnim kremama.
Velika je zagonetka za medicinske znanosti što oko 60% urtikarija, bilo da se radi o akutnim ili kroničnim urtikarijama, nemaju jasno utvrđene uzročnike. Zaključujete, dakako, čitajući ove naše napise, kako u medicini ima toliko izazova!
Vaša obiteljska liječnica
dr. Diana Kostanjšek
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
