Aktivnosti u projektu s učenicima provodi školska knjižničarka Marijana Kuna, učiteljica matematika Darija Šimašek, učiteljica kemije i biologije Ana Kolund, učiteljica fizike i tehničke kulture Martina Vidak, te učitelji informatike Mateja Beck i Goran Podunavac.
Zajedno sa školama partnerima iz 14 europskih zemalja, učenici predmetne nastave iz Kneževa i Popovca su tijekom svih ovih mjeseci tekuće nastavne godine proučavali životopise poznatih znanstvenica kroz povijest i izradili virtualnu izložbu koja se može pogledati na poveznici. Također i na TwinSpace stranici projekta su jedni drugima predstavili znanstvenice čiji životopise su sami istražili. Sudjelovali su i u radionicama na temu ravnopravnosti spolova kako bi osvijestili rodne razlike kako u znanosti tako i u svakodnevnom životu, a pri tome su navedeni brojni primjeri poznatih znanstvenica i njihovih postignuća. Ukazalo se i na stereotipe koji vladaju u društvu i uvelike utječu na izbor zanimanja i područja interesa kako kod djevojčica, tako i kod dječaka.
U školi, projekt je proširen i na žene u sportu. Učenici su, zajedno s učiteljem tjelesne i zdravstvene kulture Vladimirom Bukalom, istražili položaj žena u sportu tijekom povijesti. Saznali su da je francuska sportašica Alice Milliat osnovala 1921. Žensku internacionalnu sportsku federaciju na čijem je prvom sastanku izglasano osnivanje Ženskih olimpijskih igara koje su postale alternativa dotadašnjim Olimpijskim igrama. Izradili su i predstavili partnerima u projektu prezentacije o uspješnim svjetskim sportašicama među kojima su se našle i hrvatske sportašice – skijašica Janica Kostelić, atletičarke Blanka Vlašić i Sandra Perković, tekvandoašica Matea Jelić, tenisačica Iva Majoli i mnoge druge.
Osim znanstvenica i sportašica učenici su mogli nešto naučiti o jednoj poznatoj Baranjki za koju dosad nisu imali prilike čuti. Učiteljica njemačkog jezika Anela Pejić i učiteljica geografije Silvija Švelinger predstavile su lik i djelo Otti Berger, tekstilne umjetnice koja je rođena u Zmajevcu, Baranji, a umrla 1944. u Auschwitzu. Njen doprinos je danas cijenjen jer je postao dijelom kulturne baštine Baranje jer su elementi njenog načina tkanja postali elementi narodnih nošnji te tkanja tekstila na području Baranje. Učenici su u školskoj knjižnici mogli pogledati kako se tka na malim tkalačkim stanovima, a najviše ih je obradovalo što su prvi put u svom životu i sami isprobali ovu vještinu. Mala baranjska škola svim svojim aktivnostima uputila je jasnu poruku da na izbor budućeg zanimanja učenika nikako ne smiju utjecati društveni stereotipi već samo njihov osobni interes, sposobnosti te vrijedan i uporan rad.
