Aktivnost se pokazala kao odlično motivacijsko sredstvo, zbog čega sam odlučila napisati, odnosno dati nekoliko uputa i savjeta kako provesti aktivnost koju smo imali u razredu.
Uvod
Naša škola, OŠ Srečka Kosovela Sežana iz Slovenije, uključila se u državni projekt pod nazivom „Bralna pismenost in razvoj slovenščine“ („Čitalačka pismenost i razvoj slovenskog jezika“). Rezultati istraživanja provedenoga na razini Europe 2010. godine, koje je obuhvatilo i Sloveniju, pokazali su kod učenika slovenskih škola slabiju čitalačku pismenost. Slabiji nivo čitalačke pismenosti prepoznat je kao problem i u našoj školi, zato smo tijekom dviju proteklih školskih godina u okviru školskog projekta više aktivnosti posvetili razumijevanju pročitanoga. Ove godine smo se odazvali na poziv Zavoda Republike Slovenije za školstvo te se uključili u državni projekt „Bralna pismenost in razvoj slovenščine“ („Čitalačka pismenost i razvoj slovenskog jezika“). U projekt su uključena djeca svih starosnih skupina (od vrtića do kraja srednje škole).
Cilj je projekta, prema jedinstvenim kriterijima, utvrditi postojeće stanje i na temelju toga razviti i provesti učinkovite pedagoške pristupe, uključujući didaktička sredstva i gradiva za podizanje čitalačke pismenosti djece od vrtića do kraja srednje škole. Osim motivacije za čitanje i uključivanje čitalačkih strategija, u okviru projekta ukazat će se na sve veću i važniju ulogu školske knjižnice te posvetiti pozornost učenicima kojima je slovenski drugi jezik. Projekt u koji je uključeno 59 obrazovnih ustanova trajat će 6 godina i dio je nacionalne strategije za podizanje čitalačke pismenosti.
Čitamo uz Pipi Dugu Čarapu
Učiteljica sam u 2. razredu osnovne škole. Kao učiteljica primjećujem kako svi učenici ne vole čitati, zato sam se odlučila uz pomoć Pipi Duge Čarape učenicima približiti čitanje i motivirati ih za čitanje zanimljivih knjiga. Tako smo u veljači u okviru nastave slovenskog jezika čitali odlomak iz romana Pipi Duga Čarapa, koji je i inače na popisu lektire za 2. razred. Ta je knjiga poznata u mnogim državama i prevedena na brojne jezike. Tko ne poznaje Pipi Dugu Čarapu, neobičnu djevojčicu, koja sama živi u vili Pipinovac?! Pipi zapravo ne živi sama, društvo joj prave majmun Gospodin Nilson i konj, a puno puta je posjete i susjedova djeca Tomi i Anika. Pipi Duga Čarapa živi po vlastitim pravilima i sve radi po svome, ne sluša nikoga i ne prihvaća pravila dosadnog svijeta odraslih. Ona već ima 70 godina i svake je godine upoznaju nova djeca.
Primjerak knjige Pipi Duga Čarapa imala sam kod kuće, ta je knjiga već veoma stara (preko 30 godina). Knjiga se može posuditi i u knjižnici. Upozorila sam učenike da je pažljivo listaju. Zašto? U razgovoru sam se osvrnula na učeničko poznavanje starih predmeta i nedavni razgovor koji smo vodili na temu prošlosti. Povezivanje različitih sadržaja je važno. Na primjer važno je osvijestiti pojmove koje učenici već poznaju, kako bi na njih mogli nadovezati nove riječi, pojmove i sl. Od novih riječi tvore se rečenice. Učenici su spomenuli i knjige kojih se sjećaju iz djetinjstva te ukratko predstavili njihov sadržaj. Za domaću zadaću imali su zadatak pitati roditelje, bake i djedove o pričama i bajkama koje su im pripovijedali u djetinjstvu. Nakon odrađenog domaćeg zadatak, učenici su sadržaje tih priča prepričavali na nastavi. Za to su vrijeme ostali učenici slušali te tako vježbali pozorno slušati i poštovati sugovornika, bez upadanja u riječ. Dio učenike je u školu donio i stare priče i bajke te su ih predstavili kao zanimljivost. Bila sam im veoma zahvalna na tome, a još više roditeljima što su iskazali povjerenje u nas i u djecu.
Knjigu Pipi Duga Čarapa prvi dan sam predstavila svima. Svako je dijete pročitalo samo pojedino poglavlje te smo u školi pričali i o poglavljima, što ona znače, gdje su zapisana itd. Svi koji su to željeli mogli su pročitati i više od jednog poglavlja. I u školskom planu i programu zapisano je kako se mi učitelji moramo potruditi da djeca čitanje dožive kao užitak, kao nešto pozitivno i ugodno te kao intelektualni izazov.
Budući da su to učenici 2. razreda, u posebnu mapu dodala sam list s uputama (kako bi i roditelji znali o čemu se radi). Upute su bile kratke i jasne, a moguće ih je preuzeti ovdje.
Zaključak
Postupnim razvijanjem navika čitanja učenicima se ono približava i postaje ugodno, nešto što oni usvoje i zavole i nešto čega se više ne boje. Drugi razred idealno je vrijeme za to jer se tada učenici opismenjuju, stoga je potrebno svakodnevno čitati barem 10 minuta kako bi čitanje postalo brže, lakše i učinkovitije. Kao učiteljica želim da doticaj s tekstovima za njih postane potreba i vrijednost, kako bi i u slobodno vrijeme čitali i slušali tekstove (objavljene u različitim medijima), posjećivali knjižnice, filmske i kazališne predstave, literarne nastupe itd.
Zaključila bih citatom Pipi Duge Čarape koja kaže: „Slatki mali rasopas, ja ne želim veći ras.“ Misao nas podsjeća kako se u bilo kojem trenutku možemo vratiti u slobodni dječji svijet.
Literatura:
Učni načrt za slovenščino. Preuzeto s interneta 18. 2. 2019. http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina.pdf
Pika Nogavička. Preuzeto s interneta 26. 1. 2019. http://www.didakta.si/e-knjigarna/leposlovje/mladinsko_leposlovje/pika_nogavicka_jubilejna_izdaja.html
