Marljivi istraživači su izračunali da se u tijelu odrasloga čovjeka nalazi 206 kostiju. U prsnoj šupljini ima, primjerice, od 25 do 27 kostiju, u kralježnici 24, šaci 54, stopalu 52, u srednjemu uhu 6, a u lubanji 22 kosti. Prema obliku valja razlikovati duge kosti (kao što je bedrena kost), kratke kosti (kralješci) i plosnate ili pločaste kosti (lopatica). Srednji dio dugih kostiju naziva se dijafiza (šuplja je, ispunjena moždanom srži ili moždinom), a zadebljani hrskavični krajevi epifize. Između tih dijelova kost raste u dužinu, a okoštavanjem dijafize raste u širinu. Medicinska znanost koja proučava građu ljudskoga tijela, među ostalima kosti i kostur, naziva se anatomija.
Savršeni sustav pokretačkih organa
U majčinoj utrobi koštano se tkivo počinje razvijati nakon drugoga ili trećeg mjeseca trudnoće i postupno nastaje čvrsta kost. Okoštavanje ili osifikacija – proces stvaranja koštanoga tkiva u hrskavičnom i vezivnom tkivu šireći se iz osifikacijskih jezgri, traje tijekom čitava djetinjstva, a pojavljuje se i u odraslih osoba, primjerice, prilikom ozdravljenja nakon prijeloma kosti.
Naravno, za kretanje čovjeka, pored kosti, potrebna su još dva sustava: spojevi među kostima (pokretljivi zglobovi) i mišići. Svi zajedno obično se nazivaju najsavršenijim sustavom pokretačkih organa koji je stvoren tijekom duge evolucije živih bića na Zemlji (čovjeka i većine kralježnjaka). Može pokrenuti ljudsko tijelo i omogućiti kretanje brzinom od 45 km/sat.
Što su kosti?
Kost (u latinskom: os, ossis) je sačinjena od:
- čvrstog koštanog tkiva prožetog kanalićima kojima prolaze krvne žile i živci,
- hrskavice – smanjuje trenje u zglobovima,
- spužvastog koštanog tkiva – čini kosti čvrstima i jakim,
- pokosnice – obavija kost,
- koštane srži – u nekim se kostima proizvodi većina crvenih i bijelih krvnih zrnaca.
Kosti sadrže minerale (pretežito kalcij) i druge kemijske tvari, bjelančevine (osein) oko 25%, a vode 10 posto, šuplje su unutrašnjosti, nisu teške, a čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase. Aktivno su živo tkivo u tijelu i vrlo su prilagodljive, obnavljaju se kad se polome.
Važnost pravilnoga rasta kostiju u djece i mladih
Kod rođenja kosti su mekane (hrskavica postupno prelazi u kost). Novorođenče ima više kostiju nego odrastao čovjek, oko 270, a s vremenom se taj broj smanjuje jer neke kosti srastaju jedna s drugom. Kosti rastu do puberteta, a nakon toga razdoblja nastavlja se izgradnja i razgradnja sukladno potrebama organizma. Ljudska kost između 16. i 23. godine raste u dužinu, a nakon toga samo u širinu (okoštavanjem, npr. kosti lubanje i lica).
Osobito je važna veličina koštane mase u mladosti, jer utječe na kakvoću koštanoga tkiva u kasnijem životnom razdoblju (što je veća količina koštane mase manji su izgledi za osteoprozu i prijelome kostiju). Prema podacima u domaćoj medicinskoj literaturi najveća količina, tzv. vršna koštana masa, postiže se između 20. i 25. godine života, nakon 30. godine razgradnja dostiže izgradnju, a nakon četrdesete količina se postupno smanjuje (gubi se oko 0,5 posto koštane mase; u žena, u menopauzi, taj se postotak udvostručuje).
Bolesti
Bolesti kostiju i kostura su brojne i raznovrsne (još su brojnije ako se imaju na umu bolesti cjelokupnoga pokretačkog sustava, primjerice mišića).
Najčešće bolesti
Nepravilnosti kostiju i kostura. Deformacije (malformacije) oblika kostura. Uočljive su zbog promjena oblika pojedine kosti. Dijele se na prirođene i stečene. Prirođene nastaju još u vrijeme porođaja (mogu se naslijediti od roditelja ili predaka). Uzroci mogu biti uska zdjelica ili nepravilnost maternice, manjak plodove vode i sl.
Ortopedske nepravilnosti (anomalije). Često ih uzrokuju upale i degeneracijske promjene.
Mladenačke osteohondroze (grčki ostéon – kost; hóndaos – hrskavica). Pod tom bolešću razumijevaju se poremećaji u prirodnome razvoju jezgri okoštavanja kostura. Tegobe se osjećaju u funkcioniranju zglobova. Uzrok još nije dovoljno poznat (pojedini stručnjaci u uzroke ubrajaju prije svega traumatska oštećenja i infekcije).
Iskrivljena kralješnica (hrptenjača, kičma). Može biti prirođena i stečena. Najučestalija je idiopatska skolioza (grč. skolós – iskrivljen, krivuljast), zavoj u obliku luka poput slova „C“. Uzroci se još istražuju
Mladenačka kifoza (grč. kyfos – svinut, iskrivljen). Pogrbljeno držanje. Kralješnica se iskrivljuje prema natrag, u obliku grbe. Iskrivljenje kralješnice prema naprijed naziva se lordoza.
Krivi vrat. Deformcija vrata s glavom nagnutom na jednu, bolesnu stranu, dok je lice okrenuto prema zdravoj strani.
Upala kostiju. Bolest uzrokuju bakterije, a može biti akutna i kronična. Napada uglavnom kosti u razvoju, posebice butne kosti. Počinje visokom groznicom i jakim bolovima u kostima koje oteknu.
Osteoporoza (grč, ostéon – kost; póros – prolaz, šupljina). Atrofija kosti. Obilniji gubitak koštane mase i poremećaj koštane mikrostrukture, uz krhke i lomljive kosti. Razvija se bez simptoma, a često su prvi znaci prijelom kralješaka, kuka ili podlaktice. Nakon znatnog gubitka kalcija, kralješci se jednostavno drobe i uzrokuju pogrbljeno držanje ili kifoze, pa bolesnici mogu izgubiti na visini i do 15 cm.
Liječenje i važnost prehrane
Sve te bolesti se mogu liječiti. Liječenje ovisi o stanju bolesti, obrambenim snagama tijela, životnoj dobi, mjestu oboljenja i dr. Liječenje, pak, može biti konzervativno (bez operacija), kiruruško, fizikalno, ortopedskim vježbama i medicinskom (korektivnom) gimnastikom, upotrebom ortopedskih pomagala, ispravno određenim i dobro načinjenim sedrenim povojima i dr. Neke teže bolesti kostiju i zglobova liječe se prvenstveno kirurškim intervencijama.
Posebice želim skrenuti pažnju mladima da je od najmlađe dobi potrebno voditi računa o načinu prehrane. Za razvoj i održanje zdravih i čvrstih kostiju posebice je važno unošenje u organizam kalcija (ima ga najviše u siru, mlijeku, jogurtu, kefiru, sjemenkama sezama, bademima, sjemenkama lana, zelenom lisnatom povrću, ribama, rajčici, brokuli, suhim smokvama, lješnjacima, grahu). Ako ga se ne unosi dovoljno oslobađat će se iz kostiju, a to kod djece i mladih može usporiti rast. Stručnjaci preporučuju dnevno unošenje kalcija u organizam od 800 mg za djecu, do 1200 mg za mladež, te za trudnice i dojilje.
Važni su također zdrav način života, suzbijanje pretilosti, odricanje od pušenja i uzimanja alkohola, unošenje u organizam D vitamina (potreban je za pravilnu apsorpciju i ugrađivanje kalcija u kosti) i sl.
Ponovit ću zlatno pravilo: što se prije utvrdi dijagnoza – nakon pojave prvih simptoma ili prigodom rutinskog pregleda – veći su izgledi za brzo i uspješno liječenje.
Stalan nadzor roditelja
Roditelji moraju stalno pratiti rast svoga djeteta. Ako zapaze bilo kakvu tjelesnu deformaciju (kostiju), ili ako se dijete tuži na bolove, valja odmah poći školskome liječniku ili liječniku obiteljske medicine. Oni će obaviti pregled i – ako je potrebno – uputit će pacijenta na pretrage ili specijalistički pregled te ovisno o dijagnozi propisati lijek i način liječenja.
Dijete valja prepustiti kretanjima u njegovu prirodnome okruženju, u društvu s vršnjacima i školskim prijateljima. Dobro je poticati ga i hrabriti da se bavi športom, tjelovježbom, planinarenjem, da aktivno sudjeluje u dječjim igrama. Fizička aktivnost je siguran jamac za očuvanje zdravlja kostiju. Valja imati na umu da mišići proizvode snagu koja pokreće kosti. Kretanje štiti kost od razgradnje. S jačim mišićima jača je i kost. Ako mišiće manje koristimo, kost se počinje smanjivati.
Ugodno, veselo i sretno ljeto želi vam vaša specijalistica obiteljske medicine
dr Diana Kostanjšek
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
