Zato je rad na stvaranju školskog lista zahtjevan posao koji traži jedinstvo intelektualne i emotivne aktivnosti. Sveukupnost tih aktivnosti ogleda se prije svega na sadržajnoj razini, pri čemu treba paziti na tematsku raznolikost, ali i zastupljenost različitih novinarskih vrsta. Bitnu sastavnicu dobrih školskih novina čini i primjerena oprema, grafički izgled i izbor kvalitetnih fotografija.
Da bi konačan proizvod bio originalna i kvalitetna tvorevina, škola treba osigurati uvjete za nastanak lista: stručnoga voditelja novinarske skupine koji, uz znanje, mora imati i zanos bavljenja uredničkim radom, učenike koje zanima aktivnost izdavanja školskoga lista te primjerene prostore za rad. Brojne su poteškoće na koje nailaze voditelji izvannastavnih aktivnosti: opseg posla nerazmjeran je tjednim zaduženjima od najčešće samo jednoga sata tjedno, nedovoljna stručna pripremljenost učitelja za takvu vrstu posla, nedostatni materijalni i prostorni uvjeti.
To nikako ne smiju biti razlozi za nepostojanje novinarske skupine u školi jer su prednosti za učenike znatno brojnije. Oni su sukreatori aktivnosti tako da do izražaja dolazi njihova individualnost, stvaralački pristup problemima, sloboda izražavanja. U vrijeme dinamičnih promjena, vrlo je važno razvijati kod učenika sposobnost prilagodbe novim situacijama, naučiti ih razlikovati bitno od nebitnoga, omogućiti im tumačenje poznatoga na drugačiji način što doprinosi međusobnoj toleranciji. Sve su to prednosti izvannastanih aktivnosti u odnosu na redovitu nastavu, gdje je teže ostvariti te ciljeve zbog planom i programom čvrsto određenih sadržaja te sustava ocjenjivanja koji ograničava spontanost i opuštenost.
Primarna zadaća rada u novinarskoj skupini nije pripremiti niti prepoznati budućega novinara, koliko je to potreba za uključivanjem što većega broja učenika u čitavu lepezu različitih aktivnosti: kreativno pisanje, grafičko uređivanje, fotografija, dizajn, lektorski i korektorski poslovi, tiskanje… Odgojna funkcija je učenikovo zadovoljstvo rezultatima svoga rada pri čemu je sloboda stvaranja i ustrajnost u izravnoj vezi s kakvoćom i originalnošću uratka.
Učenik pritom kvalitetno provodi svoje slobodno vrijeme razvijajući komunikacijske i socijalne vještine.
S obzirom na čitav niz vrlo važnih postignuća u radu s članovima novinarske skupine, potrebno je promišljati kako osnažiti taj oblik stvaralaštva. Jedan od načina je iznaći mehanizme kako rad u skupini učiniti kontinuiranim tijekom cijele školske godine, što ne znači intenzivirati poslove samo za potrebe sudjelovanja na LiDraNu nego, primjerice, voditi internetsku stranicu škole ili uključivati se u aktivnosti iz svoga djelokruga u široj društvenoj zajednici. Naravno, za to je potrebna stručna i financijska potpora učiteljima koji su ionako preopterećeni.
Nitko ih, naime, nije pripremio za izvođenje izvannastavnih aktivnosti iz jednostavnog razloga što na hrvatskim studijima gotovo da i nema kolegija koji ih tomu poučavaju. Stoga je nužno na fakultete koji pripremaju učitelje Hrvatskoga jezika uvesti kolegije koji bi kvalitetno osposobili buduće voditelje izvannastavnih aktivnosti. Tako bi se uspostavila poveznica između različitih razina obrazovanja. Dodatna znanja, prateći suvremena dostignuća, mogli bi stjecati na stručnim osposobljavanjima Agencije za odgoj i obrazovanje. Porasla bi kakvoća rada, povećalo se zanimanje učenika za ponuđene sadržaje, osnažila njihova kreativnost i sloboda izražavanja. Rezultat takvog nastojanja je stvaralački aktivan pojedinac koji, radeći u skupini, doprinosi boljitku.
Tekst je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
