Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva spomendan je Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor službeno proglasio 2019. godine na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. stoljeću. To je pismo koje je autorsko, osmislio ga je Konstantin Filozof – sv. Ćiril, Grk iz Soluna, za misiju među moravskim Slavenima u 9. stoljeću. Glagoljska slova ne označavaju samo glasove, nego imaju i brojevnu vrijednost. Svako glagoljsko slovo ima i ime. Prema imenima prvih dvaju slova (az i buki), govorimo o glagoljskoj azbuci, slično kao što govorimo o latiničnoj abecedi. Nakon 12. st. glagoljicom su se nastavili služiti samo Hrvati te su je prilagodili sebi. Hrvatski oblik glagoljice poznat je kao uglata glagoljica. Naziv glagoljica nastao je kasnije, u 17. stoljeću na hrvatskome području prema glagolu glagoljati, koji znači “govoriti”, a proširio se tek u 19. stoljeću. Uglatom se glagoljicom Hrvati služe sve do danas. 
Nakon uvodnog predavanja o glagoljici, učenici od 5. do 8. razreda bili su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobila je svoj zadatak/aktivnost, a kada su ga završili, mijenjali su se za zadatke ostalih skupina, dok nisu riješili sve zadatke. Učenici su pomoću dobivenih QR kodova i računalnog programa transliterirali mudre izreke s latinice na glagoljicu, pravili keksiće na kojima su gravirali glagoljska slova, izrađivali straničnike sa slavenskom ornamentikom i glagoljskim slovima, rješavali nastavni listić o poznavanju glagoljice te izrađivali ukrase/slova od perlica koje su kasnije glačali i dobili prava mala umjetnička djela.
Svrha prvog ovakvog događanja je promicanje poznavanja i uporabe glagoljice kao prvog hrvatskog pisma te upoznavanje cjelokupne glagoljičke baštine kao neizbrisive i dragocjene sastavnice hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta.
