Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.) svoja je djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturno-povijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Po općem sudu najvažniji hrvatski pisac 15. i 16. st. i nacionalni klasik, Marko Marulić se i izvan hrvatskih granica prepoznaje kao istaknut predstavnik europskoga kršćanskoga humanizma i renesansne epike.
Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Marulićevi spisi doživjeli su velik uspjeh u Europi tijekom 16. i 17. st. gdje su tiskani mnogo puta u latinskom izvorniku i u prijevodima na druge jezike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.
Dan hrvatske knjige (22. travnja 1501.) obilježava se svake godine kao simboličan čin sjećanja na dovršetak Judite, prvog umjetničkog epa spjevanog na hrvatskome jeziku i djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti. Marko Marulić pokazao je kako se može istodobno biti i kozmopolit – Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, a tu je poruku i u svojemu djelu jasno isticao. Kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući, po prvi put u hrvatskoj književnosti, da je ono „u versih harvacki složena“. Spominjanje nacionalnog imena govori ne samo o autorovoj identitetskoj samosvijesti nego i o jasnoj svijesti da piše hrvatskim jezikom.
Početak obilježavanja „Godine Marka Marulića“ održat će se u Splitu, 5. siječnja na 500. obljetnicu smrti kad će se i predstaviti program kojim brojne hrvatske kulturne ustanove, društva i udruge različitih umjetničkih izričaja te akademska zajednice planiraju 500. obljetnicu smrti Marka Marulića obilježavati diljem Hrvatske tijekom cijele 2024. godine. Riječ je o programima raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama – od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanje na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.
