Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki, koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima.
Vodozemci su razred kralješnjaka prilagođenih životu u vodi i na kopnu. Dijelimo ih u tri reda:
- Beznošci (Apoda) je podred vodozemaca bez nogu, najpoznatiji je indijski rijač
- u redu Repaša (Urodela) nalazimo sve vodenjake i daždevnjake kojih ima oko 360 vrsta
- Bezrepci (Anura, Ecaudata) su vodozemci bez repa s dva para nogu.
Dišu li vodozemci kroz kožu?
Da, dišu. Kisik iz vode i zraka prolazi kroz vlažnu kožu vodozemca i ulazi u krv. Mnogi mladi vodozemci osim toga imaju i paperjaste škrge kojima crpe kisik iz vode, ali ih poslije izgube, a izrastu im pluća. Neki daždevnjaci, takozvani aksolotli, zadržavaju škrge čitav život. Daždevnjaci i vodenjaci imaju dugi rep i tijelo kao u guštera. 
Hrane se golaćima, kukcima i drugim sitnim životinjama.
Neke vrste, kao npr. pjegavi daždevnjak, na glavi imaju otrovne žlijezde. Koža vodozemaca je tanka i gola, ali zato puna žlijezda i pigmentnih stanica. Njihova koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama.
Kako se vodozemci brane od grabežljivaca?
Većina vodozemaca kad zaprijeti opasnost odskakuje ili otpuže u zaklon najbliže vode. Neki, međutim, u koži imaju žlijezde iz kojih se, kad ih netko napadne, izlučuju otrovna ili odvratna tekućina. Smeđa krastača i još neke vrste zbunjuju grabežljivice tako da se napušu kako bi izgledale veće.
Što jedu vodozemci i zašto im je važna boja?
Svi odrasli vodozemci su mesojedi i grabežljivci. Plijen su im kukci, golaći, crvi, pa čak i maleni sisavci, primjerice miševi. Vodeni vodozemci jedu vodene puževe, kukce i sitnu ribu. Mnogi love noću, a slijede žrtvu pomoću oštrog vida, njuha ili sluha.
Vodozemcima boja pomaže u pronalaženju spolnog partnera i pri skrivanju od grabežljivaca i plijena. Neke su vrste jako obojene da grabežljivcu obznane da su otrovne. 
Druge se opet kamufliraju u boje okoline kako bi se stopile s okolišem i tako učinile manje vidljivim.
Zašto većina vodozemaca živi uz vodu?
Vlažna koža većine vodozemaca nije nepropusna za vodu pa zato žive na vlažnim mjestima da se osuše. Mnogi vodozemci liježu svoja meka, hladetinasta jaja u vodu i taj proces zovemo mriještenjem. Njihova mladunčad, takozvani punoglavci, odrastaju u vodi, a na kopno izlaze tek kad sazriju. Punoglavci imaju veliku glavu, dugi rep i bez udova su, pa su sličniji ribama negoli vodozemcima. Kako, međutim, rastu, rep im se sve više skraćuje te se razvijaju udovi. Napokon počinju izgledati kao minijaturni odrasli primjeci.
Većina punoglavaca crpi kisik iz slatke vode pomoću unutrašnjih škrga, ali i paperjastih vanjskih škrga na vratu. Kad sazriju, razviju im se pluća, a škrge se smežuraju i nestanu. Za razliku od odraslih jedinki, mnogi su punoglavci biljojedi, jer se hrane biljkama koje oštrim zubićima stružu s kamenja na dnu bare.
Neki znanstvenici tvrde da ove životinje imaju posebno osjetljivu kožu koja vrlo brzo reagira na promjene u okolišu poput promjene kvalitete vode i zraka pa su zato najbolji pokazatelji „zdravog“ okoliša. Njihov nagli nestanak mora nas upozoriti da živimo u vrijeme tzv. „opasnog okoliša“ te da se moramo pobrinuti za očuvanje prirode.
