Cilj je svakog nastavnika stvoriti poticajno okruženje za učenje i stjecanje iskustava putem kojih se djeca i mladi razvijaju u zadovoljne i uspješne cjeloživotne učenike koji razumiju što uče, kako uče i kako mogu surađivati s drugima. Takva se iskustva učenja ne susreću slučajno, ona su pažljivo planirana. Planiranje olakšava nadogradnju postojećih znanja, pomaže u prepoznavanju i razumijevanju potreba i novih zahtjeva te podupire i razvija učenje u skladu sa svrhovitim kurikulumom. Dobro planiranje, važan je aspekt učinkovite nastave. Ono osigurava uključenost svih dionika nastavnog procesa, jednako kao što nudi i mogućnosti personalizacije zajedničkog kurikuluma čime zadovoljava potrebe i interese darovitih učenika i učenika sa teškoćama u razvoju. Dobro planiranje osigurava kontinuitet i napredovanje u radu podržavajući visoke standarde za sve.
Za izradu planova koriste se raznoliki obrasci, formati, metode i razine planiranja, količina detalja u planovima varira u skladu s razinom iskustva i stručnosti, no većina će se nastavnika složiti da je planiranje ne samo profesionalna obveza već odgovornost i potreba.
Dobar plan pruža smjernice kako i kojom dinamikom ostvariti ishode predmetnog kurikuluma uz postizanje i osiguravanje ravnoteže između izazova i podrške, očekivanja i postignuća. Dobar plan sadrži jasan fokus za poučavanje, vrednovanje i ocjenjivanje.
Jedan od najvećih izazova predstavlja planiranje smislene integracije IKT-a u nastavne aktivnosti. Za učinkovito i optimalno poučavanje uz IKT važno je jasno definirati ciljeve učenja, osigurati podržavajući društveni kontekst za učenje, omogućiti učenicima uključivanje u proces učenja na različite načine, pripremiti se za pružanje pomoći učenicima prilikom povezivanja sadržaja sa vlastitim iskustvom i znanjem te biti spreman za modificiranje zadataka ako to okolnosti zahtijevaju. Izbor i primjenu tehnoloških resursa i aplikacija nužno je uskladiti s ciljem poučavanja jednako kao i s planom razvoja ključnih vještina. Nije svejedno, koriste li učenici IKT u aktivnostima kako bi razvili svoje IKT sposobnosti ili kako bi podržali učenje nastavnog sadržaja pojedinog predmeta dok je tek u pozadini razvoj IKT sposobnosti.
Prilikom izbora odgovarajućih aplikacija i tehnologija, pomaže nam vlastito iskustvo poučavanja i poznavanje izabranih aplikacija jednako kao i razumijevanje načina na koji učenici uče pomoću IKT-a. Uvijek je dobro imati popis provjerenih i testiranih aplikacija koje mogu poslužiti primjerice za obradu teksta, izradu proračunskih tablica, grafičkih prikaza, programa, za izradu plakata, umnih mapa, video/audio zapisa, razvoj mrežnih stranica, za crtanje, slikanje, konvertiranje formata i slično kao i popis provjerenih izvora podataka poput obrazovnih portala i repozitorija. Što bolje poznajemo i vladamo tehnološkim resursima, planiranje i odabir postaje jednostavniji i brži što ostavlja više vremena za promišljanje o načinima kako poučavati učenike i što će učenici pri tome naučiti.
Jedna od najboljih smjernica za planiranje tehnološke integracije u nastavu, zasigurno je ona koja omogućuje učenicima dolazak do rješenja i odgovora, a da pri tome tehnologija koju koriste postaje dovoljno transparentna da učenici gotovo i nisu svjesni njezina postojanja prilikom postizanja ishoda učenja.
Dobro planiranje cikličan je proces koji osigurava vlastiti uvid u svakodnevni rad a time i povratnu informaciju. Jednako kao što povratna informacija učeniku pomaže u planiranju odluka o budućim koracima učenja i u poticanju razvoja odgovornosti za vlastito učenje, tako i nas nastavnike potiče na razvoj svijesti o onome što poučavamo i kako poučavamo i pomaže nam da nastavni proces učinimo kvalitetnijim i učenicima primjerenijim.
