prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

#WomenScienceDay 11. veljače 2019.

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se svake godine obilježava 11. veljače, usvojen je od strane Opće skupštine Ujedinjenih naroda sa ciljem promicanja punog i jednakog pristupa i sudjelovanja u znanosti i obrazovanju za žene i djevojke. Znanost je još uvijek jedno od područja gdje je vidljiva nejednakost na osnovi spola. Naime, manje od jedne trećine svih znanstvenih istraživača diljem svijeta su žene.

Ovaj dan podsjetnik je, da žene i djevojke imaju ključnu ulogu u znanstvenim i tehnološkim zajednicama i da je njihovo sudjelovanje potrebno kontinuirano osnaživati.

Aktivnost koju smo postavili pred učenike Gimnazije Vukovar temeljila se na istraživanju i predstavljanju života i dostignuća znanstvenica u Hrvatskoj ili svijetu koje su kroz povijest ostvarile značajan doprinos u području znanosti, posebice u kemiji i programiranju.

Prema podacima Eurostata iz 2017. godine, 59 posto znanstvenika i inženjera u Europskoj uniji čine muškarci, a prema podacima UNESCO-vog Zavoda za statistiku 2018. godine, tek 30 posto svih ljudi zaposlenih u znanosti diljem svijeta u razdoblju od 2014. do 2016. činile su žene. U Republici Hrvatskoj, prema podacima sa Eurostata udio žena u znanosti iznosi 48 posto.

Prva znanstvenica koju su učenici predstavili bila je vukovarska gimnazijalka, professor emeritus Vera Johanides, prva dama hrvatske biotehnologije, hrvatskog pivarstva, industrijske mikrobiologije, biokemijskog i ekološkog inženjerstva. Njen znanstveni uspjeh obuhvaća 110 objavljenih znanstvenih radova, 53 stručna rada i 14 patenata. Za svoju znanstvenu djelatnost i doprinos razvoju biotehnologije u nas i u svijetu dobila je brojna domaća i inozemna priznanja. Vera Johanides jedna je od osnivača Ružičkinih dana u Vukovaru.

Druga znanstvenica koju su učenici predstavli bila je, Marie Sklodowska Curie za koju kažu da najslavnija znanstvenica među ženama i za mnoge vječna inspiracija u radu. Prva je žena na svijetu koja je osvojila čak dvije Nobelove nagrade i to iz fizike i kemije. Na taj je način dokazala da žene mogu biti jednako uspješne na svim područjima rada, kao i muškarci što je potvrdila i njena kćer, Irene Joliot-Curie, koja je osvojila Nobelovu nagradu iz kemije, godinu dana nakon smrti svoje slavne majke.

Iz područja programiranja, predstavljena je engleska matematičarka i jedna od prvih softverskih inženjerki Ada Lovelace – Augusta Ada King, poznata po radu na analitičkom stroju Charlesa Babbagea. Bilješke koje je radila za spomenuti analitičku stroj, bili su zapravo prvi PC programi koje je napisala. Bio je to slijed uputa koje računalo treba raditi, odnosno nama danas poznat pod nazivom, algoritam.

Predstavljena je i Grace Hopper (1906. – 1992.) američka programerka, jedna od prvih koja je programirala Harvard Mark I računalo. Radila je na programskom jezku COBOL – Common Business-Oriented Language, jedan je od najstarijih programskih jezika koji postoje, razvijen je 1959. godine, a ubrzo potom postao je prihvaćen u cijelom svijetu za programiranje zadataka poslovnog karaktera. U programerski rječnik uvela je termin “bug” i “debugiranje”. Njena poznata izjava: „“Ljudi su alergični na promjene. Vole reći: “Oduvijek smo to radili na ovaj način.” Ja se pokušavam boriti protiv toga. Zato imam sat na zidu čije kazaljke idu u suprotnom smjeru.” Oslikava karakter ustrajne i kreativne žene koju su s razlogom nazivali Amazing Grace!

Još jedna žena u području programiranja, je i Cynthia Solomon koja je radila na razvoju programskog jezika s kojm se učenici upoznaju u prvim koracima programiranja – Logo. Logo je osvojio simpatije zbog „kornjačine“ grafike, gdje upravljamo kretanjem lika (kornjače) koji ostavlja trag i na taj način formira crtež.

Naši učenici predstavili su profesionalne putove i znanstvena otkrića predvodnica iz znanstvenih područja kemije i programiranja za koje možemo ustvrditi da su otvorile put mnogim generacijama inženjerki u području znanosti.

Istraživanje je pokazalo pet statistički značajnih čimbenika koji utječu na interes djevojaka za STEM, na samom vrhu nalazi se pronalaženje ženskih uzora u STEM područjima, potom slijedi stjecanje praktičnih iskustava i praktičnih vježbi u STEM predmetima. Na trećem i četvrtom mjestu su rad s nastavnicima koji djevojke potiču da se interesiraju za STEM i učenje o stvarnim životnim primjerima koji pokazuju što djevojke mogu postići sa STEM vještinama te na petom mjestu, uvjerenje da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM zanimanjima.

Našim kontinuiranim aktivnostima, trudimo se što je moguće više obuhvaćati navedene čimbenike i svojim primjerom, nastojanjima, voljom i entuzijazmom nastavit ćemo aktivno poticati i osnažitivati naše djevojke za STEM avanturu budućnosti!