Ljudski je organizam jedan od najsavršenijih sustava na svijetu. O njemu puno znamo, ali u isto vrijeme mnogo nas toga može iznenaditi pa čak i zaprepasti. Na primjer, podatak da je osjetilo njuha izravno uklopljeno u sustav mozga koji korespondira s obradom emocija.
To odgovara na ono pitanje zašto nas neki mirisi gotovo teleportiraju u vrijeme kada smo ih prvi put osjetili. Bila to bakina juha ili parfem prve ljubavi, je li to proljeće u gradu. Nijedno drugo osjetilo ne pruža takav emotivni sraz, emotivni odgovor.
Ljudski nos raspoznaje 10 000 različitih mirisa. Dok vidimo s četiri vrste receptora, njuh osjetimo s više od 300 vrsta receptora. Sluh je pak osjetilo koje se u evoluciji zadnje razvilo. Jedan od najvažnijih organa sluha – pužnica – ima oblik lađice, a kada se odmota dužine je 31,5 mm.
Funkcionira kao inverzna klavijatura na jednom klaviru. Počinjemo s visokim tonovima, a završavamo s niskim jer valovi zvuka putuju brže ako su niske frekvencije, sporije ako su visoke. Zato počinjemo s visokim da dok bi oni niskog došli skroz do vrha istovremeno kad i valovi visoke – da istovremeno podraže pužnicu.
S druge pak strane, mit je da postoje određeno mjesto za svaki osjet na jeziku. Postoje okusi koji podražuju jezik na više mjesta i na više načina.
To je okus koji dobijemo kada zagrizemo u dobro pečeno meso. Japanci su ga prvi klasificirali kao zaseban okus, a ostatak svijeta se s time složio i primjenjuje ga. Umami se dobije podraživanjem jezika natrijevim glutamatom koji se može koristiti i kao začin.
Osim jezika, u ustima čovjeka nalaze se i druge izvrsne strukture. Nije nepoznanica da je ljudska čeljust iznimno snažna. Snaga mastikacije može biti i do 300 kg. Međutim, postoje receptori i peridoktnom ligamentu koji sprječavaju prejaki zagriz i koji zapravo štite čeljust. Pa se smatra da je 6 do 8 kilograma prosječni zagriz tijekom žvakanja.
Ako se tijekom žvakanja ili češće bavljenja sportom dogodi neki traumatski događaj pri kojemu ispadne zub, sljedeća zanimljiva činjenica bit će vam i jako korisna: izbijeni se zub može vratiti. Važno je zub staviti ili u mlijeko ili pod jezik u slinu ili u specijalne otopine za transport zuba u kojima stanice mogu preživjeti nekoliko sati i važno je da se to događa što je moguće prije.
Sve zanimljive činjenice kojima se bavimo u ovoj priči tiču se organa smještenih na našim glavama. A sada dolazimo do onoga najvažnijega – mozga. Iako najvažniji, mozak čini svega 2 % mase tijela čovjeka, no srećom inteligencija ne ovisi o veličini mozga.
Mozak možda i najpametnijeg čovjeka proteklih stotinu godina ili možda u povijesti čovječanstva, a to je Albert Einstein, koji je darovao svoj mozak znanosti, gdje je poslije dokazano da je njegov mozak malo manjeg volumena i malo manje težine nego što je prosjek.
No, zato je njegova molekularna i stanična struktura daleko kompleksnija nego kod prosječnog čovjeka. Upravo o toj strukturi ovisi inteligencija čovjeka: „Tih 86 milijardi stanica međusobno komuniciraju fascinantnom brzinom, s obzirom na ukupni volumen mozga koji je relativno malen ta brzina može biti do 400 km/h.“
Iako je glavobolja jedan od čestih simptoma raznih bolesti, dok glava boli, mozak zasigurno neće jer on nema receptora za bol. „Mozak niti boli niti može boljeti, no zato bole sve strukture oko mozga. Naročito su bogate tim receptorima moždane ovojnice, meninge, a onda i sve druge strukture, kosti lubanje, zglobovi, pa i organi: oči, nos, sinusi, vrat sa svojim strukturama te mišići.
