Znanstvenici “poriv za zijevanjem” kada vidite da to radi netko drugi nazivaju zaraznim zijevanjem. Ovo je tip “ehofenomena”. Drugim riječima, radi se o automatskoj imitaciji druge osobe, piše u studiji koja je objavljena u časopisu Current Biology. Drugi tipovi ehofenomena uključuju eholaliju (imitaciju nečijih riječi) ili ehopraksu (imitacija nečijih radnji).
Zarazno zijevanje nije jedinstveno samo za ljude. I druge životinje, uključujući pse i čimpanze, također su podložne ovom fenomenu, kažu znanstvenici, ali razlog zbog kojeg se zijevanje širi od osobe do osobe ili od životinje do životinje, ostaje nepoznat.
Kako bi proučili što se događa u mozgu kada nekoga “uhvati” zijevanje, znanstvenici su proučavali 36 odraslih osoba koje su gledale video isječke zijevanja drugih ljudi. Koristeći se transkranijalnom magnetskom stimulacijom (TMS), znanstvenici su mjerili moždanu aktivnost sudionika tijekom eksperimenata.
U jednom su eksperimentu zamolili ljude da se ili pokušaju suzdržati od zijevanja dok gledaju videosnimke zijevanja ili da slobodno zijevaju. Zatim su sudionici zamoljeni da naprave suprotno. U drugom su eksperimentu sudionicima dane iste upute, ali su znanstvenici primijenili električnu struju na skalpovima ljudi. Ove su struje bile namijenjene stimulaciji motoričkog korteksta, za koji se smatra da kontrolira zijevanje. Tijekom eksperimenata, sudionici su zamoljeni da procijene koliko je intenzivan nagon za zijevanjem bodovanjem na ljestvici.
Znanstvenici su pronašli kako su sudionici bili samo djelomično uspješni u odolijevanju zijevanju: uočeno je nekoliko “potpunih zijevanja”, a broj se “suzdržanih zijevanja” povećao, piše u studiji. Kada su sudionici bili zamoljeni da odole zijevanju, nagon za zijevanjem se povećao.
Drugim riječima, “nagon za zijevanjem povećava se kad se pokušate suzdržati, rekla je viša autorica studije Georgina Jackson, profesorica kognitivne neuropsiholohije na Sveučilištu u Nottinghamu.
Znanstvenici su pronašli i da je sklonost “hvatanju” zijevanja povezana s razinama moždane aktivnosti u motoričkom korteksu – što je veća aktivnost, to je veća vjerojatnost da će osoba zijevnuti. I zaista, kad su znanstvenici primijenili električne struje u tom području mozga, nagon za zijevanjem se povećao.
Rezultati mogu imati implikacije za određene neuorološke poremećaje, poput Tourettovog sindroma, koji otežavaju oboljelima suzdržavanje od određenih radnji, napisali su znanstvenici u studiji.
“Ako možemo razumjeti kako promjene u kortikalnoj podražljivosti utječu na nastanak neuralnih poremećaja, potencijalno ih možemo i obrnuti”, rekao je Stephen Jackson, jedan od autora studije i profesor kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu u Nottinghamu.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
