Stručnjaci su na konje stavili pokrivače koji su imitirali zebrine pruge i ustanovili da je manje muha sletjelo na njih nego kada su isti konji bili pokriveni jednobojnim pokrivačem.
„Pokazali smo da konjske muhe u jednakom broju prilaze zebrama i jednobojnim konjima, no ne uspijevaju sletjeti na zebre odnosno kapute koji ih imitiraju, jer ne uspijevaju ispravno usporiti, pa ili samo prelete pored njih ili se u njih zabiju i padnu”, rekao je bihevioralni ekolog Tim Caro sa sveučilišta Davis u Kaliforniji.
Bliski srodnici konja i magaraca, tri vrste zebri poznate po crno-bijelim prugama žive u afričkim savanama gdje se hrane različitim vrstama trave. Uzorci se pruga razlikuju i ne postoje dvije identične zebre.
Četiri su glavne teorije o tome kako su se razvile pruge: kamuflaža da bi zebre izbjegle grabežljivce, društvena funkcija odnosno prepoznavanje jedinki, termoregulacija gdje pruge služe kao konvekcijske struje po leđima životinje i odbijanje muha.
„Jedino je posljednja teorija potvrđena“, rekao je Caro, glavni autor studije objavljene u znanstvneom časopisu PLOS ONE. „Većina biologa koji se bave koloracijom sisacava slaže se da je to razlog zašto zebre imaju pruge“, istaknuo je.
Afričke konjske muhe prenose bolesti kao što su tripanosomiaza i afrička konjska bolest koja izaziva umor i može biti smrtonosna.
