Ovo je vrijeme kada nastavnici i učenici imaju priliku razmotriti metode i strategije rada, prepoznati i jasno istaknuti uspjehe, izazove i poteškoće te predložiti ideje za unapređenje cjelokupnog procesa učenja i poučavanja.
Nakon što su ocjene zaključene, a učenici i nastavnici oslobođeni pritiska, rasterećeno i u opuštenijem ozračju mogu iznositi vlastita razmišljanja o nastavnom procesu. Mogu raspravljati o sadržajima i temama koje su im bile posebno zanimljive, korisne ili zahtjevne, o metodama koje su im najviše pomogle u radu, o uloženom trudu i naporu te o komunikaciji i interakciji u razredu. Imaju priliku iznijeti i prijedloge za poboljšanja i promjene, ideje za implementaciju novih tehnologija i/ili strategija poučavanja koje bi pratile njihove potrebe i interese.
Spontanost u razgovoru doprinosi iskrenijem dijalogu i korisnijim povratnim informacijama te osigurava autentične refleksije, sugestije i uvid u učenička iskustva učenja i nastavnička iskustva poučavanja. Ovakvi razgovori jačaju odnos između nastavnika i učenika. Kada učenici vide da se njihovo mišljenje cijeni i uvažava, razvijaju veće povjerenje i poštovanje prema nastavnicima. Ovo je i dragocjena prilika za nastavnike da uče od svojih učenika, prepoznaju efikasne metode i pristupe, te po potrebi, prilagode nastavne strategije u narednoj školskoj godini.
Refleksija i evaluacija
Proces refleksije i evaluacije pomaže i nastavnicima i učenicima u prepoznaju svega što je funkcioniralo dobro, što bi moglo biti bolje i kako se stvari mogu poboljšati u narednoj školskoj godini. Refleksija i evaluacija otkrivaju područja za poboljšanja i profesionalni razvoj. Ne služe samo kao alati za mjerenje uspjeha, već i kao sredstva koja potiču razmišljanje o kontinuiranom poboljšanju.
Za nastavnike, refleksija predstavlja priliku za promišljanje o vlastitom pedagoškom pristupu, metodama poučavanja i načinu interakcije s učenicima. Zahvaljujući refleksiji, nastavnici mogu objektivno sagledati uspješnost primijenjenih metoda i strategija i prepoznati područja koja zahtijevaju poboljšanje. Refleksija nije samo usmjerena na učinkovitost poučavanja, već i na osobni i profesionalni razvoj, stvarajući na taj način nove prilike za učenje iz iskustava i eksperimentiranje s novim pristupima. Zahvaljujući evaluaciji, nastavnici dobivaju sistematičan pregled rezultata učenja i postignuća učenika. Pomaže im u odabiru i primjeni onih metoda koje su najučinkovitije u poticanju učenikova razvoja i napretka. Olakšava prepoznavanje specifičnih potreba učenika a time i prilagodbu nastavnih strategija za svakog pojedinog učenika.
Ovi procesi potiču učenike na razmišljanje o vlastitom napretku te na prepoznavanje vlastitih snaga i slabosti. Zahvaljujući refleksiji, postaju aktivni sudionici u obrazovnom procesu, što doprinosi razvoju njihova samopouzdanja, samostalnosti i odgovornosti za vlastito učenje. Refleksija i evaluacija pospješuju razvoj kritičkog razmišljanja o vlastitom učenju, osiguravajući tako osjećaj vlasništva nad vlastitim obrazovnim iskustvom. Aktivnim prakticiranjem refleksije i evaluacije, učenici uviđaju uzročno-posljedičnu vezu između uloženog truda i željenog napretka te su motiviraniji za kontinuirani rad i bolja postignuća.
U području obrazovanja, sustavna i kontinuirana refleksija i evaluacija, nezaobilazni su procesi razvoja kvalitete i učinkovitosti nastavnog procesa. Sustavnost u postavljanju jasnih ciljeva i metodologija za praćenje učinkovitosti nastavnih metoda i strategija, osigurava dosljednost i pouzdanost u procjeni postignuća dok kontinuitet omogućuje redovito praćenje napretka učenika te brzo prepoznavanje potreba za prilagodbom i poboljšanjem pristupa.
Posljednji su nastavni sati prilika za produktivnu refleksiju, dijeljenje inspirativnih ideja i planiranje novih i/ili drugačijih aktivnosti. Spontani razgovori s učenicima otkrivaju i donose dragocjene smjernice za buduće aktivnosti i unaprjeđenje nastavnih strategija. Stoga, refleksija nije samo zaključak jednog obrazovnog razdoblja, ona je dobra osnova za pripremu sljedeće školske godine. Na osnovu dobivenih povratnih informacija, nastavnici imaju mogućnost unaprijediti vlastiti pedagoški i metodički pristup, dok učenici mogu postaviti nove razvojne ciljeve.
Ovakav cikličan proces kontinuiranog poboljšanja i prilagodbe čini nastavni proces dinamičnim, suvremenim, učinkovitim i usmjerenim na stvarne mogućnosti i potrebe svih dionika obrazovnog procesa.
