Kako bi odgovorili na to pitanje, znanstvenici su koristili podatke ukupno 35 035 parova blizanaca.
Proučavanje je blizanaca metoda koja se nerijetko koristi kad se želi razjasniti utjecaj okoline i genetike na našu ukupnu biologiju i ponašanje. Znanstvenici su čak koristili blizance kako bi proučili kakav efekt ima svemir na ljudsko tijelo. Identični blizanci dijele cijeli genom, a oni dvojajčani samo polovicu.
Usporedbe podudarnosti vlasništva pasa između navedenih parova mogu otkriti igra li genetika ulogu u njihovom posjedovanju. Znanstvenici su tom studijom otkrili kako je stopa podudarnosti posjedovanja psa puno veća kod identičnih blizanaca nego što je to slučaj kod dvojajčanih.
To, dakle, podržava tvrdnje da genetika doista igra veliku ulogu u odluci da nabavimo psa.
Nešto je o tome rekao i Tove Fall, inače glavni autor studije i profesor molekularne epidemiologije na Odjelu medicinskih znanosti i laboratoriju Science for Life Sveučilišta Uppsala. „Iznenadilo nas je kad smo vidjeli da genetska struktura pojedinca ima bitan utjecaj na odluku o nabavljanju psa.“
„Ova otkrića zato imaju implikacije i u drugim područjima. Onima vezanima uz razumijevanje interakcije između ljudi i pasa kroz povijest i u suvremeno doba.“
Studija je tako ujedno ponudila i bolji uvid u to zašto i kako je pas postao čovjekov najbolji prijatelj.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
