Postoje različite zanimljivosti koje prate ovaj događaj sve do činjenice kako su neke države ipak odustale od ovog načina primjenjivanja vremena. Sama ideja o ljetnom računanju vremena seže daleko u prošlost i prvi je puta spomenuta 1784. godine od strane Benjamina Franklina, jednog od autora “Deklaracije neovisnosti”. Nakon Franklina, 1907. godine William Willet pokušao je uvjeriti britansku vladu u primjenu ljetnog računanja vremena u svom članku “Waste of Daylight” (Gubitak dnevnog svjetla) ali nije uspio u svojoj namjeri. Ljetno je računanje vremena zaživjelo za vrijeme Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj. Ubrzo im se u novoj metodi pridružila i Velika Britanija. U Hrvatskoj, ljetno se računanje vremena prvi puta uvodi od 1916. do 1918. godine. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Ljetno je računanje vremena ponovno uvedeno 1983. godine u Jugoslaviji kao i u Hrvatskoj koja je nastavila prakticirati ovu metodu i nakon osamostaljenja 1991. godine.
Njemačka je 1916. godine uvela ljetno računanje vremena kako bi uštedjela na ugljenu koji je tada bio glavni energent za gorivo u ratu. Kasnije se pomicanje vremena opravdavalo kao ušteda za električnu energiju. U Hrvatskoj će se zbog prelaska na zimsko računanje vremena od 25. listopada potrošnja električne energije obračunavati prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.
Zimsko računanje vremena sa sobom donosi mnogo više nedostataka naspram prelaska na ljetno računanje vremena. Pomicanjem sata, mrak ujutro biva dulji što postaje uzrok povećanog broja prometnih nesreća u jutarnjim satima. S obzirom da je čovjek živo biće kojemu je potrebna Sunčeva svjetlost za normalan razvoj i život, gubitak dnevnog svjetla može prouzročiti poremećaje u spavanju, bioritmu i depresiju. Neke elektroničke naprave potrebno je manualno namještati i podešavati kako bi „prihvatili“ novo vrijeme što može uzrokovati pogreške u sustavima. Teškoće zbog prelaska na zimsko računanje vremena imaju željeznice, zračne luke, turističke agencije itd. zbog mijenjanja i usklađivanja rasporeda voznog reda. Poljoprivrednici gubitkom dnevnog svjetla u svojoj struci također trpe određene nedostatke u samoj proizvodnji jer kao što je već znano, biljkama je kao i drugim živim bićima potrebno što više Sunčeve svjetlosti. Za vrijeme primjene zimskog računanja vremena primijećen je i porast kriminala koji se većinom vremena događa u večernjim satima.
Zanimljiva je činjenica kako je Island jedina europska država koje ne primjenjuje ljetno i zimsko računanje vremena. Od ove metode također su odustali Japan, Kina i Rusija. Velik dio tropskih zemalja nikada nije koristio ljetno i zimsko računanje vremena zbog činjenice da njima ljeto traje gotovo čitavu godinu.
