Rođen u Crikvenici, Ivan Kostrenčić svoj je put kao prvi hrvatski stručni knjižničar započeo radom u knjižnici prethodnici današnje Austrijske nacionalne knjižnice, nakon čega je na izravni poziv bana Ivana Mažuranića uspostavio knjižnicu novoutemeljenoga, modernoga Sveučilišta u Zagrebu, i tako trajno obilježio povijesni razvoj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Ubrzo potom postao je i ravnatelj Sveučilišne knjižnice, u kojem je svojstvu djelovao sve do svojega umirovljenja. Osim iznimne brige o proširenju fonda Knjižnice i ravnomjernoj zastupljenosti u njemu građe iz svih područja znanosti te prilagodbe knjižničnoga poslovanja modernim zahtjevima, Kostrenčićev ravnateljski mandat obilježilo je i njegovo zalaganje za unaprjeđenje uvjeta pohrane knjižnične građe i bitan utjecaj u tome smislu na donošenje odluke o izgradnji prve zgrade u Hrvatskoj, čija je jedina namjena bila postati domom nacionalne knjižnice, ali i utemeljivanje Zbirke rukopisa i starih knjiga kao najstarije zbirke građe posebne vrste NSK.
Programom skupa bit će predstavljen Kostrenčićev rad, postignuća i zasluge za razvoj i napredak hrvatskoga knjižničarstva te njegovo djelovanje kao tajnika Matice hrvatske i doprinos sustavnomu prikupljanu blaga hrvatske nacionalne baštine.
Sve pojedinosti o skupu dostupne su na mrežnim stranicama Matice hrvatske, a više o knjižničarskome Kostrenčićevu radu za vrijeme ravnanja Sveučilišnom knjižnicom pročitajte u blogu koordinatorice Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irene Galić Bešker.
